Home Gospodarstvo BiH može postati hit turističko odredište, ali nemamo dobar PR

BiH može postati hit turističko odredište, ali nemamo dobar PR

SHARE

Zimska turistička sezona u Bosni i Hercegovini u punom je jeku. I posljednjeg tjedna u siječnju očekuju nas snijeg i niske temperature, što ide na ruku turističkim djelatnicima na bh. planinama. Vrijeme im je u ovoj pandemiji išlo na ruku.

Olimpijske ljepotice

 

Skijaške staze olimpijskih ljepotica Bjelašnice, Jahorine i Igmana, prirodne ljepote Kupresa, Blidinja i Vlašića privlačne su mnogim amaterima, ali i vrhunskim sportašima. Velike su gužve na skijalištu. Ljudi su došli odasvud.

Puno je hrvatskih oznaka s područja Dalmacije, ali i cijele regije. I dok je ljetos pandemija koronavirusa gotovo uništila turizam, zima je ipak drukčija. Ogroman potencijal koji BiH ima kad je u pitanju zimski turizam prepoznali su i Amerikanci, točnije USAID koji pokreće višegodišnji projekt u oblasti turizma “Razvoj održivog turizma u Bosni i Hercegovini”. “BiH je zabilježila impresivan rast dolazaka tijekom posljednjih pet godina s 1,64 milijuna stranih gostiju u 2019. godini, ostvarivši 2,42 milijuna noćenja, od čega je 92 posto bilo u hotelima, što znači neadekvatnu ruralnu potražnju.

Podaci Svjetske banke govore da je prihod od turizma u BiH u 2018. godini 1,08 milijardi dolara. Kad se doda učinak ekonomskog multiplikatora, ukupni učinak na BDP bit će najmanje udvostručen. Međutim, sezonalnost je oštra. Dolasci rastu od travnja, a smanjuju se od listopada, dok je ostatak godine s malo aktivnosti unatoč svojoj zimskoj olimpijskoj povijesti i snažnim zimskim kapacitetima. Sve u svemu, ovaj fenomen znači da je ukupna zauzetost u BiH samo djelić potencijala, kao i prihod od turizma”, objašnjava ravnateljica USAID-a za BiH Nancy J. Eslick.

Američka analiza pokazuje ono čega smo i sami svjesni, da je BiH neotkrivena destinacija s neslućenim mogućnosti u turizmu, koje trebamo znati iskoristiti, ali to ne činimo na pravi način. Jednostavno rečeno, ne znamo se izreklamirati ili modernim rječnikom kazano – nemamo PR. “Znamo da je 57 posto svih pretraživanja na internetu o turističkoj ponudi BiH samo za dva grada – Sarajevo i Mostar, dok ostala odredišta ne generiraju više od nekoliko postotaka.

Prema podacima Svjetskog ekonomskog foruma, BiH se nalazi na 116. mjestu međunarodnog indeksa robnih marki, a Slovenija je na 68., dok je Hrvatska na 27. mjestu. Sve se svodi na komunikaciju, komunikaciju, komunikaciju”, dodaje Eslick. I dok je na bh. planinama živo, najviše štete u turizmu trpe veći gradovi – Sarajevo, Banja Luka, Mostar, ali i manja odredišta kao što su Trebinje i Međugorje u kojima ovih siječanjskih pandemijskih dana nema žive duše, a ništa bolje nije bilo ni prošle godine.

Podsjetimo, broj turista u BiH u 2020. godini smanjen je za čak 70,3 posto.

Ključ u bravu

Zatvorene su mnoge radnje i suvenirnice, u Mostaru su mnogi kafići i restorani stavili ključ u bravu i čekaju bolje dane, radnici su poslani na zavode za zapošljavanje. Prije početka pandemije u FBiH bilo je 63 tisuće radnika zaposlenih u sektoru ugostiteljstva i turizma, njih više od 20 tisuća u proteklih osam mjeseci izgubilo je posao.

U HNŽ-u na Zavodu za zapošljavanje je 31.831 osoba, što je za osam posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. “Što očekivati u ovoj godini? Mi se pripremamo, iako jako loše financijski stojimo. Cijela županija je jako loše prošla, osim Neuma u kojem se za vrijeme ljetne sezone ‘dogodio’ domaći gost i Srbija, čiji stanovnici nisu mogli ići u Crnu Goru i Grčku. Tako da su od srpnja do polovine kolovoza preplavili Neum. E, sad bismo mi trebali naći način da nam se ti gosti vrate i ove godine, A što se zimskog turizma tiče u HNŽ-u, teško da on može nadoknaditi gubitke”, kazao  je Andrija Krešić iz Turističke zajednice HNŽ-a, piše Večernji list.