Home Gospodarstvo ‘Ulje jeftinije u Hrvatskoj nego u Hercegovini… u Njemačkoj je već 10...

‘Ulje jeftinije u Hrvatskoj nego u Hercegovini… u Njemačkoj je već 10 KM po litru’

SHARE
Prijeti li nam rast cijena suncokretova ulja, kao u Njemačkoj i Španjolskoj, na 40 kuna? – ono je što muči hrvatske građane koji su krenuli u skupljanje zaliha strahujući od ekstremno visokih cijena osnovnih živežnih namirnica, piše Slobodna Dalmacija.

Suncokretovo ulje kod nas je do sada bilo poprilično jeftino, čak jeftinije negoli u susjednoj BiH koja je brojnim Hrvatima sinonim za niže cijene. Međutim, cijene ulja i u našim dućanima rastu i približavaju se cijeni od dvadesetak kuna, a police s uljem svako malo su poluprazne jer građani ne kupuju ulje na litre već na kartone.

Svjedočili smo tako situaciji u trgovačkom centru kada je jedan građanin kupio pet kartona ulja (pedeset litara) i pet kartona šećera (50 kilograma). Iza njega su police s uljem i šećerom opustjele. Kad smo ga upitali zašto skuplja tolike zalihe, rekao nam je da je iz Hercegovine te da je ulje kod njih pet konvertibilnih maraka (20 kuna) dok je u hrvatskim trgovačkim centrima 17,90, dakle isplati mu se doći kupovati pa još na taj iznos dobiti povrat poreza na granici. Međutim, po zakonu ponude i potražnje, povećana potražnja generira i veće cijene pa tako dolazimo do zaključka da građani sami doprinose inflaciji i povećanju cijena, posebno osnovnih živežnih namirnica.

Poljoprivredni analitičari s kojima smo razgovarali tvrde da dramatičnih poskupljenja ulja u Hrvatskoj neće biti. Naime, suncokret i uljarice su rijetki poljoprivredni proizvodi u čijoj je proizvodnji Hrvatska samodostatna. Statistike kažu da se proizvodi dvostruko više suncokreta negoli su hrvatske potrebe za tom uljaricom, pa kada se uzmu u obzir i dvije domaće tvornice ulja, nestašica i poskupljenja ne bi trebalo biti.

Ulje tako ne bi trebalo biti skuplje od dvadeset kuna uvažavajući troškove proizvodnje, povećanje cijene energenata, sirovine i repromaterijala.

– Može poskupjeti sve osim ulja – rekli su nam proizvođači suncokreta, koji su ovog proljeća zasijali čak 30 posto više površina pod suncokretom. Prošle je godine suncokret otkupljivan po cijeni od četiri kune za kilogram, ove godine se očekuje cijena od oko sedam kuna za istu količinu, pa bi tako i litra ulja mogla biti skuplja za najviše tri do četiri kune.

Međutim, problemi bi mogli nastati ako hrvatske uljare zbog povećane potražnje za uljem i uljaricama na tržištu EU-a, vođeni većom cijenom i boljom zaradom, krenu u izvoz nauštrb domaćih potrošača. Koliko je to realno, vrijeme će pokazati, ali činjenica je da većina zemalja EU-a, koja se opskrbljivala suncokretom iz Ukrajine posljednjih dana ima probleme s opskrbom.

Španjolska, koja je posebno bila ovisna o suncokretovu ulju iz Ukrajine uvela je čak i restrikcije prilikom kupovine ulja, dok građani u Njemačkoj fanatično prazne police s uljem, a neki fast foodovi odustaju od prodaje pomfrija. Tako je na EU tržištu poljoprivrednih proizvoda povećana potražnja za suncokretom i drugim uljaricama, što generira i njihovu veću cijenu.

Hipotetski gledano, Španjolska, Njemačka i druge EU zemlje umjesto Ukrajine mogle bi se okrenuti ulju i uljaricama proizvedenima u Hrvatskoj, pa bi u takvim okolnostima došlo do manjka ulja na domaćem tržištu uz veće cijene.

Za razliku od suncokreta i uljarica čije cijene bi trebale biti stabilne, cijene voća i povrća na zelenim tržnicama lete u nebo. Da je riječ o astronomski visokim cijenama u usporedbi s istim razdobljem prošle godine potvrđuje podatak da za kilogram blitve ili špinata treba izdvojiti od 30 do 50 kuna. Odmah iza blitve su šareni i bijeli grah, koji se prodaju po cijeni od 30 do 40 kuna, a najskuplje su tržnice u Splitu, Dubrovniku i Rijeci. Peršin je nešto jeftiniji u Dubrovniku gdje se prodaje po 30 kuna, u Splitu je 40, a Rijeci čak 50 kuna.

Među najskupljim namirnicama je i češnjak, koji se prodaje čak za 60 kuna po kilogramu. Oni s više sreće mogu ga pronaći koju kunu jeftinije, ali nikako ispod 50 kuna.

I zelena salata je čini se postala luksuz većini građana. I “kristalka” i “puterica” se prodaju po cijeni od 25 kuna u Dubrovniku i Splitu dok je 15 kuna u Osijeku. Nešto je jeftinija mrkva, koja se kreće u rasponu od 10 kuna (Pula i Karlovac) pa do 25 kuna (Dubrovnik). Mahune su na tržnicama 50 kuna. Krumpir je 8 kuna u Dubrovniku, 10 u Splitu, a 12 kuna u Osijeku.

Zeleni kupus i kelj su od 15 do 20 kuna, dok je crveni luk u Splitu 25 kuna, u Dubrovniku 20, a najjeftiniji je u Karlovcu i Koprivnici gdje se za kilogram treba izdvojiti 10 kuna. Mladi luk je skuplji i kreće se od 25 do 35 kuna, što je jako visoko za prosječnoga hrvatskoga građanina.

I cijene voća su porasle u odnosu na prošli mjesec. Jabuke su najskuplje u Dubrovniku, Puli, Splitu (12 kuna) dok su najjeftinije u Koprivnici i Sisku 5 kuna. Naranče su od 10 do 15 kuna, limuni 15 (Osijek) do 20 kuna (Dubrovnik). Dubrovačka tržnica je rekorder po cijeni jagoda od 50 kuna za kilogram, zatim slijedi Split s cijenom od 40 kuna, te Osijek gdje su 30 kuna.

Zbog poskupljenja energenata i repromaterijala, gnojiva, sjemena i zaštitnih sredstava poskupljenje voća i povrća logičan je slijed krize na tržištu poljoprivrednih proizvoda. Poljoprivrednici s kojima smo razgovarali ističu da su poskupjeli repromaterijali, mineralna gnojiva pogotovo. Sto kilograma umjetnoga gnojiva prošle je godine koštalo 230 kuna, a sada košta 1050 kuna. Povećali su se troškovi proizvodnje, pa poljoprivrednici ne mogu svoje proizvode davati po nižim cijenama. I tu ulazimo u začarani krug u kojem su na gubitku svi, i proizvođači i krajnji potrošači. Proizvođači ne mogu prodati svoje proizvode jer ih krajnji potrošači ne mogu sebi priuštiti po tako visokim cijenama.

Jagode, češnjak, blitva, zelena salata tako su postali luksuz za brojne hrvatske građane koji su i prije poskupljenja jedva spajali kraj sa krajem. Stoga većina zaobilazi tržnice i kupuje po trgovačkim centrima, u kojima su akcije na pojedine poljoprivredne proizvode, bilo da je riječ o uvozu niže kvalitete ili pak o povrću pred istekom roka trajanja, piše Slobodna Dalmacija, a prenosi Grude.com.