Home Gospodarstvo U 2023. bi trebalo više proizvoditi za sebe

U 2023. bi trebalo više proizvoditi za sebe

SHARE

Brojimo sitno do nove, 2023., one za koju analitičari tvrde da će biti još izazovnija nego aktualna 2022. Konkretno, ako se rat nastavi, nastavljaju se i poteškoće za cijeli svijet, osobito zbog činjenice da u njemu sudjeluju zemlje koje su giganti u mnogočemu. Jedna od grana koja je najviše pretrpjela zbog napada Rusije na Ukrajinu je poljoprivreda.

 

Katastrofa kao logičan slijed

Iz dana u dan gledamo kako rastu cijene hrane, a pitanje je koliko se isplati proizvoditi s obzirom na to koliko koštaju repromaterijal, gnojivo i sve ostalo potrebno za proizvodnju. Međutim, kad bi svi digli ruke, onda bi logičan slijed bio potpuna katastrofa. Zato je dobro dok god netko proizvodi. Ovih dana kontaktirali smo Seljački savez FBiH gdje su nam ispričali kakva je bila ova godina.

 

-Općenito, mi smo našim radom i time koliko smo se trudili proizvoditi u ovoj godini prezadovoljni. Što se tiče suradnje s ministarstvima i ostalim tijelima, a osobito s političarima iz HNS-a, smatramo da smo se izborili za neki bolji položaj poljoprivrede. Uvijek može bolje, ali u ambijentu u kakvom jesmo, ovo je dobro i tu se hrvatska politika trudila. Općenito, Ministarstvu poljoprivrede FBiH ide prolazna ocjena što se tiče samog kontakta – ističu nam iz Saveza.

 

Kada se sve stvari povežu, nažalost, i za ovu godinu može se reći – ne ponovila se.

 

– Mnogo je ljudi odustalo od proizvodnje, prisutno je razočaranje cijenama – kažu nam iz Saveza. Pitamo što nas očekuje u idućem razdoblju. – Mislimo da u nekoj bliskoj budućnosti teško može biti prevelikog poboljšanja, iako se uvijek moramo nadati najboljem. Porasle su cijene i za poljoprivrednike je to nešto pozitivno i nešto što mora biti. Uzmimo da su cijene onoga što mi proizvedemo ostale iste, a sve drugo je poskupjelo. Činjenica je da bi svi proizvođači propali. Ovako ima nekog zanimanja među poljoprivrednicima da se preživi i da se prebrodi ovo razdoblje. Opet kažemo, nažalost, ima odustajanja, ali moramo se nadati da će to biti svedeno na minimum i da će se od rada svojih ruku ovdje moći živjeti – kažu nam u Seljačkom savezu FBiH.

 

Kraj jedne, a dolazak druge godine prilika je za novi početak. Tako će zasigurno biti onih koji će krenuti u poljoprivredni posao, nastaviti ga ili povećati proizvodnju.

 

– Bez primarne proizvodnje kojom se svi mi bavimo, od nas iz Seljačkog saveza do svih ostalih koji rade kao pojedinci ili udruženo, nema budućnosti. Nama treba povrće, trebaju nam vinogradi, pšenica i kukuruz, mlijeko i sir, treba nam tov svinja i to su činjenice. Tako da je ocjena da se mora proizvoditi. Naravno, svatko mora gledati svoj interes. Ne možete proizvoditi ako ćete ostvarivati gubitke na tome, ali ne smije se ni lako odustajati. Jednostavno, potrebno je vidjeti sve dobre i loše strane te se onda odlučiti, a uvijek se može proizvesti nešto za vlastite potrebe – ističu iz Saveza.

 

Kupovna moć

Podsjetimo, Organizacija za hranu i poljoprivredu FAO objavila je u svom izvješću “Pogled na hranu” da će globalni trošak za uvoz ove vrste proizvoda porasti na 1,94 bilijuna dolara u 2022. godini, što je više nego što se očekivalo. To je rekord svih vremena i povećanje od 10 posto u odnosu na rekordnu razinu iz 2021. godine. Očekuje se da će doći do usporavanja ovog tempa zbog visokih cijena i male kupovne moći zemalja uvoznica. Za siromašne države s niskim prihodima račun za uvoz će se smanjiti za 10 posto, što povlači problem dostupnosti hrane. – Ovo su alarmantni znakovi iz perspektive prehrambene sigurnosti – upozoravaju iz FAO-a.