Hip_Urednik
U ovom trenutku moguć je dogovor oko imenovanja glavnog pregovarača Bosne i Hercegovine s Europskom unijom, a to bi, prema prijedlogu Saveza nezavisnih socijaldemokrata, trebala biti Ana Trišić-Babić, no ne i oko zakona koji znače formaliziranje početka pregovora s Europskom unijom. Zaključak je to sastanka šireg vodstva SNSD-a i HDZ-a BiH u Banjoj Luci, doznaje se od sudionika koji su o tome raspravljali iza zatvorenih vrata. Trišić-Babić dugogodišnja je diplomatkinja iz Republike Srpske, koja je obnašala dužnost zamjenice ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine od 2010. do 2014. godine. Tijekom karijere bila je uključena u brojne vanjskopolitičke aktivnosti, posebno u procesu europskih integracija BiH. Trenutačno djeluje kao savjetnica za vanjsku politiku Milorada Dodika i smatra se jednom od istaknutijih političkih figura Republike Srpske u međunarodnim odnosima. Njezino ime nije prijeporno ni po čemu, ali bi se mogli pojaviti otpori prema tom prijedlogu s obzirom na to da probošnjačke stranke ne žele nikakvo sudjelovanje SNSD-a, dok joj je Milorad Dodik čelni čovjek u procesima u Bosni i Hercegovini.
Ima dva zamjenika
Čak i da bude odobreno imenovanje Trišić-Babić za poziciju glavnog pregovarača, zamišljeno je da će glavni pregovarač imati i dva zamjenika, koja će imati jednake ovlasti, čime se slijedi logika jednakog utjecaja i sudjelovanja sva tri konstitutivna naroda u procesu odlučivanja europskih integracija. Prema informacijama s jučerašnjeg sastanka u Banjoj Luci, razgovarano je i o blokadama na europskom putu Bosne i Hercegovine te o zakonskim rješenjima koja su predložena u Vijeću ministara. Milorad Dodik tom je prigodom odbacio optužbe da SNSD koči europske procese, navodeći da su upravo SNSD i HDZ BiH predložili sve zakone koji su dio europskoga puta. – Mi nismo protiv europskog puta, ali nećemo prihvatiti da nam ga diktiraju oni koji svakodnevno ruše vladavinu prava i nameću odluke izvana. Sve zakone koji se odnose na europske reforme predložili su naši ministri, ali se blokade događaju u Sarajevu, ne u Banjoj Luci – rekao je Dodik, poručivši kako je najveća prepreka “politička hipokrizija” bošnjačkih stranaka. S druge strane, čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović nastojao je ublažiti ton razgovora, pozivajući na stabilnost, kompromis i ubrzanje reformi. – Hrvatska demokratska zajednica snažno zagovara mir, stabilnost i europski put Bosne i Hercegovine. Želimo potpunu ustavnu jednakopravnost triju konstitutivnih naroda i legitimno predstavljanje. Sve to vidimo kao preduvjet da zemlja otvori pregovore s Europskom unijom – kazao je Čović, dodajući kako je “vrijeme da se napravi snažan iskorak i pokaže politička odgovornost”. Zakon o Sudu BiH, koji predviđa osnivanje dodatnog prizivnog odjela, jedan je od formalnih preduvjeta za otvaranje pregovora s Europskom unijom, ali upravo je taj Sud BiH ranije donio osuđujuću presudu protiv predsjednika SNSD-a Milorada Dodika. Stoga se postavlja pitanje logike – može li politička stranka, koja u potpunosti kontrolira Dom naroda, podržati proširenje ovlasti suda koji smatra političkim oružjem protiv sebe? SNSD se sada nalazi u svojevrsnom paradoksu – s jedne strane želi preuzeti vodeću ulogu u europskom procesu, čak i predložiti glavnog pregovarača, a s druge pak strane ne prihvaća zakon koji taj proces omogućuje.
Pozicioniranje
Kada bi pak prihvatili takav zakon, onda bi doslovno glasovali, odnosno radili protiv sebe. Izbor Ane Trišić-Babić svejedno bi mogao biti kompromisno rješenje – signal Bruxellesu da postoji volja za dogovor, ali i podsjetnik da će stvarni reformski iskoraci ovisiti o kompromisu triju strana. Ali, što je najvažnije, i micanje ustranu međunarodnih posrednika. Dok Dodik poručuje da “Republika Srpska neće biti kolateral” i da će sama birati “sugovornike na europskom putu”, u diplomatskim krugovima raste skepsa oko toga hoće li BiH skoro moći ispuniti obveze kako bi stigla susjedne zemlje sa statusom zemlje kandidatkinje. Sve dok se zakoni o sudstvu, proračunu i vladavini prava budu promatrali kroz prizmu međusobnih sukoba i prijepora, europski put ostat će samo deklarativan cilj. Zaključak sastanka u Banjoj Luci stoga više odražava političko pozicioniranje nego konkretan dogovor. SNSD i HDZ BiH imaju različitu dioptriju o EU integracijama. HDZ pokušava okupiti sve snage oko ovoga procesa, svjestan da ne smije biti protivnika.
Powered by WPeMatico
