Milanović: U BiH i dalje imamo situaciju da jedan većinski narod bira predstavnika drugog naroda

U BiH imamo i dalje situaciju da jedan većinski narod bira predstavnika drugog naroda a to je dosad napravljeno 4 puta i to su četiri teške povrede propisa, to je i normativno nezakonito, to tako ne može biti, ali prolazi, kazao je hrvatski predsjednik Zoran Milanović u petak nakon privatne audijencije kod pape Lava XIV. kojega je pozvao da posjeti Hrvatsku.

Govoreći i dalje o BiH, rekao je da je moguće da će se na tom pitanju morati raditi s američkom administracijom, ali se upitao “kakve veze ima BiH sa SAD-om.”

“To je Europa, a i drevna hrvatska postojbina, i ne samo hrvatska. To je stvar za europske poslove”, naglasio je.

SAD je nedavno ukinuo sankcije bivšem predsjedniku RS Miloradu Dodiku i skupini njegovih suradnika, te članovima najuže obitelji.

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda u petak bi na sjednici u New Yorku trebalo razmatrati stanje u Bosni i Hercegovini, a mediji pišu kako je moguće da Visoki predstavnik Christian Schmidt odlazi s funkcije.

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković u četvrtak je potvrdio kako postoji mogućnost zatvaranja Ureda visokog predstavnika (OHR) koji u toj zemlji djeluje još od 1996. godine, te je ocijenio kako bi to bila katastrofalna odluka.

Na pitanje je li se razgovaralo o Kosovu, Milanović je ponovio da Vatikan nije priznao Kosovo, rekavši da je Sveta Stolica “vrlo konzervativna u tim stvarima” kao što Kosovo nije priznalo ni pet zemalja Europske unije, “svaka iz nekih svojih razloga.”

“To pokazuje da su države orijentirane na sebe, što ustvari nije loše, važno je da nisu zle ni invazivne”, rekao je Milanović dodajući da on gdje god može zagovara da se Kosovo prizna. “To ne radim da bi napakostio Srbiji ili Srbima, to je naprosto stvarnost”.

Milanović, koji je kao premijer bio i kod pape Benedikta XVI., kazao je da je od Lava XIV. dobio “prigodan, lijepi dar”, a njemu je poklonio Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483., prvu hrvatsku tiskanu knjigu. Izdana je svega 28 godina nakon prve europske tiskane knjige, Gutenbergove Biblije.