TESTIRANO 30 VRSTA MASLACA: Jedan poznati proizvod treba izbjegavati – evo zašto

Stiftung Warentest, najpoznatija njemačka organizacija za ispitivanje potrošačkih proizvoda, provela je detaljan test 30 različitih maslaca dostupnih u supermarketima i diskontnim lancima diljem Njemačke. Test obuhvaća tri glavne kategorije: blago kiseli maslac, maslac od slatkog vrhnja (Süßrahmbutter) i kiseli maslac (Sauerrahmbutter).

Tri kategorije – tri pobjednika

Za svaku kategoriju Stiftung Warentest je izdvojio najbolje proizvode. Razlike su bile najvidljivije u okusu, kvaliteti obrade i prisutnosti štetnih tvari. Test je jasno pokazao da visoka cijena nije garancija bolje kvalitete. Mnogo cjenovno povoljnih maslaca dobilo je vrlo dobre ocjene, piše Fenix

Najbolji blago kiseli maslac:

Berchtesgadener Land – ocjena 1,9
Weihenstephan – ocjena 1,9
Penny Deutsche Marken-Butter – ocjena 2,0
Najbolji maslac od slatkog vrhnja:

Lidl Milbona Bio Butter – ocjena 1,7
Meggle Feine Butter – ocjena 1,9
Najbolji kiseli maslac:

Schwarzwaldmilch – ocjena 2,0
Hemme Milch Frische Fassbutter – ocjena 2,0
Razlike između vrsta maslaca

Kako se zapravo razlikuju te tri vrste?

Blago kiseli maslac proizvodi se dodavanjem mliječno-kiselih kultura nakon odvajanja mlaćenice. Više od 80 % njemačkih potrošača kupuje upravo ovu vrstu jer ima nježan, kremast i tek blago kiselkast okus.

Maslac od slatkog vrhnja nastaje bez dodatka kultura, zbog čega je okus neutralniji, slatkiji i vrlo kremast. Često se koristi za kolače, kekse i peciva.

Kiseli maslac dobiva svoje kiseline već na početku procesa, kada se kultura dodaje u slatko vrhnje. Okusom je gotovo identičan blagom kiselom maslacu, ali ga je teže naći u trgovinama.

Maslac koji je podbacio – jedini s lošom ocjenom

Od ukupno 30 proizvoda samo je jedan ozbiljno razočarao: irski maslac Dairygold, koji je dobio ocjenu „dovoljan“. Testeri su naveli da maslac ima neugodan miris i okus „na sir i užeglost“. Laboratorijske analize pokazale su povišene razine kvasaca i plijesni, što sugerira početak kvarenja.

Osim toga, kod Dairygolda je izmjeren povišen udio zasićenih mineralnih uljnih ugljikovodika (MOSH). Riječ je o tvarima koje se smatraju nepoželjnima u hrani, iako zakonsko ograničenje još uvijek ne postoji. Postoje samo preporučene smjernice koje bi proizvođači trebali poštovati.

Mineralna ulja – uočena u svim maslacima

Stiftung Warentest pronašao je mineralna ulja u svakom testiranom maslacu. No intenzitet kontaminacije jako se razlikovao. Sedam proizvoda imalo je vrlo niske vrijednosti – među njima čak šest bio-maslaca.

Onečišćenje može nastati:

preko hrane za krave,
u procesu mužnje,
kroz strojnu obradu i pakiranje.

Maslac je, po prirodi, izrazito mastan proizvod (oko 80 % masti), pa lako upija masno-topive tvari, uključujući mineralna ulja.

Nutritivni zaključci: bio maslac nutritivno bolji

Analiza je potvrdila da bio maslaci imaju veći udio omega-3 masnih kiselina, koje su važne za zdravlje srca i živčanog sustava. Sličan profil masnih kiselina uočen je i kod maslaca Berchtesgadener Land Alpenrahm te kod maslaca Kerrygold, čije krave pretežno pasu travu, što povećava udio zdravijih masnih kiselina.

Cijene maslaca – velike oscilacije posljednjih godina

Cijene maslaca u Njemačkoj prošle su kroz dramatične promjene.

U prosincu 2022. zabilježen je povijesni vrhunac:

trgovačke robne marke: 2,29 € za 250 g
poznati brendovi: 3,49 € i više

Nakon kratkog pojeftinjenja, od kolovoza 2023. cijene su ponovno rasle.

Međutim, početkom 2024. Aldi i Lidl počeli su agresivno snizivati cijene, a Lidl je u studenom objavio novu rekordno nisku cijenu: 1,29 € za 250 g maslaca vlastite robne marke.

Powered by WPeMatico