Snažan porast uvoza struje: Uvoz porastao za čak 313 milijuna maraka, što nam to govori?

Podaci iz segmenta vanjskotrgovinske razmjene BiH s inozemstvom otkrivaju kako nam je izvoz u devet mjeseci ove godine rastao većom stopom od uvoza, što ulijeva optimizam, no sama struktura proizvoda u izvozu, a koji su u značajnoj mjeri oni s nižom dodanom vrijednošću, pokazuje na stare boljke domaće ekonomije te je svojevrsni alarm za snažne strukturne promjene, piše Večernji list BiH. U kontekstu tržišta vidljivo je kako nam raste izvoz u Republiku Hrvatsku, dok je istodobno zabilježen pad izvoza u Njemačku i Austriju. Ipak, dvije trećine ukupnog izvoza idu na tržišta Europske unije.

– Podaci upućuju na postupni oporavak industrijske aktivnosti i sve snažniju orijentaciju domaćih kompanija prema kvalitetnijim i konkurentnijim proizvodima. Posebno se izdvaja činjenica da se više od dvije trećine ukupnog izvoza plasiraju na zahtjevno tržište Europske unije, što govori o rastućoj integraciji BiH u europske ekonomske tokove. Unatoč rastu izvoza, struktura domaće ekonomije i dalje je opterećena dugotrajnim izazovima.

Dominacija proizvoda niže dodane vrijednosti, nedopuštena diverzifikacija tržišta i potreba za ubrzanom modernizacijom proizvodnje ostaju ključne prepreke snažnijem izvoznom iskoraku. Ovi strukturni problemi nalažu intenzivnije ulaganje u sektore s većom dodatnom vrijednošću, digitalizaciju i podizanje tehnološke opremljenosti industrije – rekao je predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić.

Pitanje tržišta

Ovom se prilikom osvrnuo i na tržišta s kojima BiH posluje, upozorivši kako uvoz i dalje značajno nadmašuje izvoz, što stvara veliki i trajni deficit, posebno izražen prema CEFTA-i, EU i udaljenim trećim tržištima poput Kine.

Ipak, dobra je stvar što rast izvoza prema Hrvatskoj i određenim tržištima EU-a upućuje na jačanje konkurentnosti pojedinih sektora, međutim, vidljiv je pad izvoza u najveće europske ekonomije – Njemačku i Austriju, a takvo što pokazuje osjetljivost bh. gospodarstva na usporavanje potražnje u eurozoni.
– Bez ovakvih iskoraka, rast će se nastaviti, ali bez suštinskog poboljšanja strukture razmjene i bez značajnijeg smanjenja deficita – istaknula je stručna suradnica za makroekonomiju VTK BiH Belma Alihodžić.

Analizirali smo

Iz BiH u svijet otišlo oružja za 360 mil. KM, namještaja za skoro milijardu

Izvoz jaja iz BiH

Jaja A klase iz BiH ne mogu na tržište Europske unije, evo u čemu je problem

Kada je riječ o sektorskoj strukturi, vidljivo je kako i uvoz i izvoz rastu u svim gospodarskim granama, osim u tekstilnoj industriji.
U ukupnom obujmu razmjene najviše sudjeluje metalska industrija, dok drvna industrija tradicionalno bilježi suficit u robnoj razmjeni. Rast izvoza najizraženiji je u sektorima s tradicionalnom konkurentnošću – agroindustrija i prehrana, metalska industrija s elektroindustrijom, uz povećanu eksternu potražnju.

U izvozu najviše sudjeluju metalska industrija s gotovo 44% i drvna industrija s 21%, dok u uvozu, uz ove dvije grane, značajno utječe i agro i prehrana s udjelom od 18%.
– Energetika, elektroindustrija i automobilski sektor postaju glavni pokretači izvozne ekspanzije. U uvozu se posebno izdvaja snažan porast uvoza električne energije, dok je smanjenje uvoza naftnih prerađevina ublažilo rast trgovinskog deficita. Rast uvoza automobila i lijekova upućuje na oporavak potrošnje i stabilnu potražnju. Ukupno promatrano, gospodarstvo pokazuje znakove strukturnog jačanja, ali i ranjivosti u energetskom sektoru – naglasila je stručna suradnica za makroekonomiju pri VTK-u BiH Amila Močević.

Energetika

Oko energetike tradicionalno se vrte i visoke brojke u vanjskoj trgovini, pa smo tako u devet mjeseci uvezli nafte i naftnih ulja u vrijednosti koja premašuje 1,6 milijardi maraka, no to je ipak 10 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani.

Ipak, zabrinjava činjenica da je došlo do naglog porasta uvoza električne energije, i to za čak 184%, što je vrijednosno više od 313 milijuna KM. Razlozi za ovu pojavu su, smatraju u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, strukturne slabosti.

Gledajući ukupne brojke za devet mjeseci, ukupna vanjskotrgovinska razmjena BiH, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, porasla je za 1,6 milijardi KM (5,60%). Izvoz je rastao 5,60% (porast od 686 mil. KM), dok je uvoz rastao 4,11% (porast od 892 mil. KM). Vanjskotrgovinski deficit porastao je na 9,65 milijardi KM, što je povećanje od 205 milijuna KM.