Hip_Urednik
Ekonomisti su analizirali kako bi širenje sukoba moglo utjecati na cijene energije, inflaciju, logističke lance, transport i tečajeve valuta te kakve bi posljedice to moglo imati za europsko gospodarstvo.
Zatvaranje Hormuškog tjesnaca potaknulo je skok cijena plina od 60 posto, što dodatno opterećuje već iscrpljene europske zimske zalihe i potiče ekonomiste da revidiraju prognoze rasta i inflacije za 2026. godinu.
Terminski ugovori za nizozemski TTF prirodni plin, referentnu cijenu za Europu, u četvrtak su ujutro dosegnuli 50 eura po megavatsatu, što je rast od 60 posto otkako su američki i izraelski napadi na Iran zatvorili Hormuški tjesnac. Riječ je o najoštrijem energetskom šoku na kontinentu od krize 2022. godine, a dolazi u trenutku kada je tržište već bilo iznimno ranjivo: zalihe plina diljem Europe nalaze se na najnižim sezonskim razinama posljednjih godina.
Budući da je tjesnac, kroz koji prolazi oko petine svjetske trgovine naftom, i dalje zatvoren, ekonomisti i energetski analitičari upozoravaju da bi čak i kratkotrajni poremećaj mogao nanijeti štetu europskom gospodarskom rastu, ponovno pogurati inflaciju iznad ciljanih razina i potencijalno natjerati Europsku središnju banku (ECB) da preispita putanju kamatnih stopa koju je tek nedavno stabilizirala, piše Euronews.
Uloga Hormuškog tjesnaca
Kroz Hormuški tjesnac prolazi oko 20 posto svjetske opskrbe naftom i približno petina globalne trgovine ukapljenim prirodnim plinom (LNG), što ga čini jednim od najvažnijih energetskih koridora na svijetu. Za Europu su ulozi veliki. Katar osigurava oko 15 posto ukupnog europskog uvoza LNG-a, zbog čega je neometan prolaz kroz tjesnac pitanje energetske sigurnosti.
Ovisnost Europe o energentima iz Perzijskog zaljeva znatno je porasla otkako je kontinent nakon 2022. drastično smanjio uvoz ruskih fosilnih goriva. Bridget Payne, voditeljica prognoza za energetiku u Oxford Economicsu, rekla je da je trenutačno najveća briga poremećaj trgovine, a ne gubitak proizvodnje. Procjenjuje da bi opskrba naftom mogla biti poremećena za oko četiri milijuna barela dnevno tijekom idućeg tromjesečja.
Iako proizvođači iz Perzijskog zaljeva imaju određene rezervne kapacitete kojima bi mogli nadoknaditi gubitak iranske opskrbe, Payne upozorava da alternativni pomorski pravci mogu prevesti tek oko trećine nafte koja inače prolazi kroz Hormuz.
Europa je u ožujak ušla s neuobičajeno niskim razinama skladištenog plina. Zalihe diljem kontinenta iznosile su oko 30 posto, dok je Njemačka, najveće europsko gospodarstvo, prijavila rezerve od svega 21,6 posto.
Dodatni pritisak na inflaciju
Iz Oxford Economicsa upozorava da bi poremećaji u izvozu katarskog LNG-a mogli prisiliti azijske kupce da agresivnije konkuriraju Europi za dostupne isporuke, što bi europskim zemljama moglo otežati ponovno punjenje skladišta plina prije sljedeće zime.
Očekuje se da će više cijene energije potaknuti inflaciju diljem Europe. “Iscrpljene europske zalihe plina i ovisnost o transportnim rutama preko Bliskog istoka ukazuju na povećane rizike od snažnijeg inflatornog šoka na strani ponude. To bi moglo dodatno opteretiti našu već ionako ispodprosječnu prognozu rasta BDP-a za 2026.”, rekao je Oliver Rakau, glavni ekonomist za Njemačku u Oxford Economicsu, iz kojeg poručuju da očekuju kako će sukob povećati ukupnu inflaciju u eurozoni za 0,3 do 0,5 postotnih bodova u 2026., čime bi ona dosegnula oko 2,3 posto.
Viši troškovi energije mogli bi također smanjiti kupovnu moć kućanstava i time usporiti gospodarski rast.
Rakau procjenjuje da bi ovaj šok mogao smanjiti rast BDP-a eurozone za oko 0,1 postotni bod, na približno jedan posto ove godine.
Revizije prognoze već u tijeku
Ekonomisti Goldman Sachsa navode da je sukob u Iranu već potaknuo reviziju njihovih prognoza za gospodarski rast, inflaciju i monetarnu politiku.”Radimo izmjene naših prognoza rasta, inflacije i politike središnjih banaka u svjetlu razvoja sukoba na Bliskom istoku”, rekao je Sven Jari Stehn, glavni europski ekonomist u Goldman Sachsu.
U Goldman Sachsu procjenjuju da bi više cijene energije ove godine mogle smanjiti gospodarski rast za 0,1 do 0,2 postotna boda u eurozoni, Ujedinjenom Kraljevstvu, Švedskoj i Švicarskoj. Međutim, izgledi bi se mogli pogoršati ako cijene energije snažnije porastu ili ostanu povišene dulje vrijeme.
U negativnom scenariju cijena nafte mogla bi ostati blizu 80 dolara (74 eura) po barelu, dok bi cijena plina mogla dosegnuti oko 70 eura po megavatsatu, procjenjuje banka. U ozbiljnijem scenariju nafta bi mogla porasti na 100 dolara (92 eura) po barelu, a plin na 100 eura po megavatsatu. U još težim scenarijima učinak bi mogao biti znatno veći.
Ukupna inflacija do kraja 2026. mogla bi biti gotovo dva postotna boda viša u negativnom scenariju, a čak 3,6 postotnih bodova u slučaju ozbiljnog energetskog šoka.
U Goldman Sachsu procjenjuju da bi u takvom scenariju ECB u drugoj polovici 2026. mogao podići kamatne stope dva puta za po 25 baznih bodova, ako rast cijena energije izazove snažne sekundarne učinke na temeljnu inflaciju.
Poremaćaji u logistici
Rat također remeti globalne logističke mreže, što dodatno povećava neizvjesnost za europsku trgovinu. Prema riječima Judaha Levinea, voditelja istraživanja u Freightosu, vojni napadi i odmazde u regiji već su prisilili nekoliko brodarskih kompanija da obustave rezervacije za luke u Perzijskom zaljevu.
“Američko-izraelski napadi na Iran i naknadni iranski odgovor uzrokuju velike logističke poremećaje u regiji, koji bi mogli imati šire posljedice ako se sukob oduži”, rekao je Levine.
Hormuški tjesnac kroz koji prolazi oko dva do tri posto svjetskog kontejnerskog prometa trenutačno je blokiran, a oko 100 kontejnerskih brodova zaglavljeno je u Perzijskom zaljevu.
Neki od najvećih svjetskih brodarskih prijevoznika, uključujući Hapag-Lloyd i MSC, obustavili su rezervacije za luke u Zaljevu, dok je CMA CGM u potpunosti prestao prihvaćati pošiljke za tu regiju. Kriza je ponovno potaknula zabrinutost i oko Crvenog mora.
Huti pobunjenici, koji su u listopadu obustavili napade na trgovačke brodove, zaprijetili su njihovim nastavkom. Zbog toga su se i rijetki brodari koji su se vratili na tu rutu ponovno počeli preusmjeravati oko Rta dobre nade, što dodatno povećava troškove transporta.
Kako reagiraju europske valute
U međuvremenu, poremećaji u velikim zrakoplovnim čvorištima u Zaljevu smanjili su globalni kapacitet zračnog teretnog prijevoza. Qatar Airways Cargo, Emirates SkyCargo i Etihad zajedno čine oko 13 posto globalnog kapaciteta zračnog teretnog prometa i igraju ključnu ulogu u povezivanju Azije i Europe.
Budući da su mnogi letovi prizemljeni, a regionalni zračni prostor zatvoren, logističke kompanije počele su organizirati izravne teretne letove između Azije i Europe, što već sada povećava troškove prijevoza.
Prema Freightos Air Indexu, cijene zračnog prijevoza iz jugoistočne Azije u Europu porasle su više od šest posto u posljednjih nekoliko dana.
Financijska tržišta također reagiraju na geopolitičku neizvjesnost. Europske valute oslabile su jer se investitori okreću sigurnijim ulaganjima poput američkog dolara i zlata. Prema Michału Jóźwiaku, tržišnom analitičaru u financijskoj kompaniji Ebury, euro je oslabio oko 1,8 posto u odnosu na dolar otkako se sukob intenzivirao. Pad je još izraženiji u srednjoj i istočnoj Europi.
Mađarska forinta oslabila je gotovo pet posto prema dolaru, dok je poljski zlot pao oko 3,5 posto, što predstavlja jedan od najsnažnijih tjednih pomaka od početka rata u Ukrajini 2022. Daljnje slabljenje europskih valuta moglo bi dodatno pojačati inflatorne pritiske jer povećava cijenu uvoza.
Energetska ranjivost
Za Europu, sukob koji se razvija dodatno naglašava ranjivost njezina energetskog modela nakon prekida ovisnosti o Rusiji. Iako je kontinent od 2022. znatno smanjio ovisnost o ruskom plinu iz plinovoda, velik dio te opskrbe zamijenjen je LNG-om koji se doprema morem. Ta promjena učinila je Europu osjetljivijom na poremećaje na globalnim pomorskim rutama i na geopolitičke napetosti u ključnim tranzitnim regijama poput Bliskog istoka.
S obzirom na to da su zalihe plina već niske, a sezonsko punjenje skladišta upravo započelo, svaki dulji poremećaj u opskrbi energijom iz Perzijskog zaljeva mogao bi se brzo preliti na europska tržišta i gospodarstva.
Vrisak.info
