Hip_Urednik
Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto izjavila je da je Vijeće ministara utvrdilo Prijedlog zakona o ograničavanju raspolaganja imovinom s ciljem sprečavanja terorizma, financiranja terorizma i financiranja širenja oružja za masovno uništenje. Zakon će biti upućen Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po hitnom postupku kako bi se ispunile obaveze iz Moneyvala i spriječilo stavljanje Bosne i Hercegovine na “sivu listu”.
Krišto je pojasnila da je prijedlog zakona dobila od Ministarstva sigurnosti prije dva dana, nakon čega je odmah proslijeđen ministrima radi kvalitetne rasprave. Naglasila je hitnost usvajanja ovog zakona, ističući da Bosna i Hercegovina ima obaveze i prioritete koje treba ispuniti što prije. Dodala je da se očekuje još jedan zakon iz Ministarstva pravde, pozivajući resorne institucije da djeluju promptno. Na pitanje o izgledima da BiH izbjegne sivu listu, Krišto je odgovorila da Vijeće ministara kontinuirano upozorava nadležne ministre, te da je sada na potezu Ministarstvo pravde, a potom i Parlamentarna skupština BiH da usvoje potrebne propise.
Na sjednici je vođena i rasprava o prijedlogu odluke o uvođenju carina za uvoz čelika. Krišto je navela da je to pitanje već bilo na dnevnom redu dvije prethodne sjednice. Istaknula je da je vanjskotrgovinska politika i carina isključiva nadležnost institucija BiH, odnosno Vijeća ministara, te da odluka o razmatranju ima pravno utemeljenje. Međutim, sadržaj konkretne odluke, prema njenim riječima, poziva se na mišljenja Vlade Federacije BiH, koja je u jednom trenutku podržala uvođenje takvih mjera, da bi potom drugom odlukom te zaključke stavila van snage.
Predsjedavajuća Vijeća ministara izrazila je zabrinutost da bi donošenjem takve odluke BiH prekršila Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) i pravila Svjetske trgovinske organizacije (WTO), što bi moglo dovesti do uvođenja zaštitnih mjera prema BiH za druge proizvode. Također je kritizirala način predlaganja carina, navodeći da je prethodni prijedlog bio 30 posto, a sadašnji 20 posto, što je ocijenila kao neozbiljno. Krišto je navela da resorni ministar nije uspio uvjeriti Vijeće ministara u elemente koji idu u prilog uvođenju ovakvih mjera. Iako postoji pravni osnov za uvođenje zaštitnih mjera na bazi reciprociteta, ukoliko su ih druge zemlje uvele prema BiH (poput Srbije), ministar nije bio za tu opciju. Zbog toga prijedlog odluke o carinama nije dobio potrebnu većinu u prvom krugu glasanja, a resorni ministar je zatražio ponovno izjašnjavanje na jednoj od sljedećih sjednica. Krišto je naglasila potrebu za temeljitom procjenom utjecaja takvih mjera na tržište i ekonomiju BiH, spomenuvši da je 28 poduzeća dostavilo analize koje ukazuju na poskupljenja i negativan udar na ekonomiju, smatrajući prijedlog neprihvatljivim.
