Hip_Urednik
Ljetovanje na Jadranu za mnoge građane Bosne i Hercegovine sve više postaje nedostižan luksuz, a s najavama cijena za sezonu 2026. postavlja se pitanje hoće li ova tradicionalna destinacija ostati dostupna. Kontinuirani rast cijena smještaja, hrane i pratećih usluga znači da prosječna obitelj iz BiH danas mora izdvojiti nekoliko mjesečnih plaća kako bi provela sedam dana na moru, što je iznos koji višestruko premašuje njihove financijske mogućnosti.
Dok su gosti iz BiH nekada činili značajan dio posjetitelja, danas ih sve više zamjenjuju turisti iz zapadne i srednje Europe, čija veća kupovna moć omogućava lakše podnošenje visokih cijena na obali. Ova demografska promjena ukazuje na sve izraženiji jaz između prosječnih primanja u BiH i troškova odmora u susjednoj Hrvatskoj, pretvarajući ljetovanje na Jadranu iz tradicije u privilegij onih s višim primanjima.
Najveći trošak ljetovanja i dalje je smještaj. U popularnim destinacijama poput Dalmacije ili Istre, apartman za četveročlanu obitelj rijetko se može pronaći ispod 120 do 150 eura po noćenju. To znači da samo za smještaj tijekom sedmodnevnog odmora treba izdvojiti između 800 i 1200 eura. Hotelski smještaj je još skuplji, s noćenjem za dvije osobe u hotelima srednje kategorije koje često prelazi 200 eura, dok luksuzni objekti dosežu i nekoliko stotina eura po noći. Zbrajajući sve troškove – smještaj, hranu, gorivo i povremene odlaske u restorane – sedmodnevni odmor za prosječnu četveročlanu obitelj može stajati između 2500 i 3500 eura, dok luksuznije opcije prelaze i 5000 eura.
Dodatni udar na proračun turista predstavljaju cijene hrane i pića u turističkim zonama. Na pojedinim jadranskim plažama cijena kave već doseže oko 4 eura, dok domaće pivo u kafićima i restoranima stoji između 4 i 7 eura. Cijene ribe i morskih specijaliteta u restoranima također su značajno porasle. Prema trenutačnim rezervacijama za početak srpnja, prosječne cijene privatnog smještaja za dvije osobe na dvije noći kreću se oko 206 eura u Puli, 250 eura na Pagu, 265 eura u Splitu, 275 eura na Hvaru te 225 eura u Dubrovniku, što dodatno potvrđuje trend rasta.
Ekonomisti ističu da rast cijena u turizmu prati opći porast troškova poslovanja, od energije do radne snage, no upozoravaju da su cijene turističkih usluga na Jadranu posljednjih godina rasle brže nego u mnogim drugim mediteranskim zemljama. Ministar turizma i sporta Tonči Glavina također je izrazio zabrinutost, navodeći da se “ne smijemo dovesti u situaciju da na nekim nama tradicionalnim tržištima Hrvatska postaje na neki način skupa.”
Problem je posebno izražen kada se cijene ljetovanja usporede s prosječnim primanjima u BiH, koja su znatno manja od plaća u zapadnoeuropskim zemljama čiji turisti dominiraju na Jadranu. Ova diskrepancija stvara sve veći izazov za građane BiH, čineći Jadransko more, iako najbližu i najpoželjniju destinaciju, sve manje dostupnom. Ako se trenutačni trend rasta cijena nastavi, ljetovanje na Jadranu moglo bi za mnoge generacije, koje su godinama bez razmišljanja odlazile na more, postati isključivo luksuz, a ne više neizostavna godišnja tradicija.
