Hip_Urednik
Mostar je bio domaćin predstavljanja knjige „Škripari – Hrvatski pokret otpora u Bosni i Hercegovini od 1945. do 1951.“ autora prof. dr. sc. Ive Lučića. Djelo, koje je dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Dražen Barbarić nazvao “kapitalnim historiografskim djelom”, bavi se neispričanom pričom hrvatskog otpora u BiH nakon Drugog svjetskog rata i otvara prostor za stručno i argumentirano promišljanje povijesnih procesa.
Knjiga, na kojoj je Lučić radio šesnaest godina, donosi kodificirano i institucionalizirano kolektivno pamćenje o razdoblju koje je desetljećima bilo “zakopano u katakombama uspomena” i ostavilo duboke traume na hrvatskom narodu. Posebna vrijednost djela leži u opsežnoj izvornoj građi, uključujući teško dostupne udbene izvore iz Bosne i Hercegovine, do kojih je autor uspio doći, kako je istaknuo ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba prof. dr. sc. Miroslav Akmadža.
Mons. dr. sc. Ratko Perić, mostarsko-duvanjski biskup u miru, naglasio je da knjiga donosi imena poginulih te izvješća biskupa Petra Čule iz tog vremena, sugerirajući da su tada više stradavali pravednici. Prof. dr. sc. fra Robert Jolić pohvalio je Lučićevu istraživačku objektivnost i neutralnost, ističući da se autor nije postavio kao sudac, već je prosudbu prepustio čitateljstvu. Razdoblje obuhvaćeno knjigom bilo je iznimno teško, obilježeno progonom brojnih hercegovačkih obitelji, ne samo “škripara” nego i svih koji su s njima bili povezani, pri čemu su mnogi završili u zatvorima ili su bili ubijeni.
Prof. dr. sc. Ivica Šarac pojasnio je da se sudionici pokreta nisu sami nazivali “škriparima”, već su djelovali kao anonimni borci otpora, dok su ih tadašnje vlasti pogrdno etiketirale kao “bandite”, “odmetnike” ili “teroriste”. Naziv “škripari” se s vremenom ustalio u narodu i ostao u kolektivnom sjećanju. Autor Ivo Lučić istaknuo je kako je tema knjige, s teškim motivima i cjeloživotnom povezanošću s ljudima koji su nestali tijekom i poslije rata, ključna za razumijevanje povijesti. “Narod koji nema jasnu prošlost nema jasnu ni budućnost,” poručio je Lučić, naglasivši važnost prikazivanja tog teškog i mučnog razdoblja onakvim kakvo je doista bilo, bez crno-bijelih slika, te kako se tadašnji režim odnosio prema hrvatskom narodu. Poruka je da će sve što se radi jednog dana izaći na vidjelo, i da je važno ostaviti pozitivnu priču budućim generacijama.
Predstavljanje je organizirano u Galeriji kraljice Katarine Kosače, a iza događaja stoje Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru i Hrvatski institut za povijest iz Zagreba.
