Hip_Urednik
Smatralo se da je trend odlaska liječnika smanjen, međutim podaci govore drugačije. Oko 1.200 liječnika u proteklih pet godina napustilo je Bosnu i Hercegovinu.
Oni koji ostaju rade pod sve većim pritiskom. S jedne strane, nezadovoljni statusom i odnosom vlasti, s druge suočeni s rastućim nezadovoljstvom pacijenata jer s postojećim kadrom ne mogu zadovoljiti njihove potrebe.
U zeničkoj hitnoj pomoći osoblju pune ruke posla, a radnika je nedovoljno. Nezadovoljstvo stanjem u zdravstvu u jednom je trenutku čak i kulminiralo napadom na osoblje. Od tada zenička hitna ima osiguranje.
Ahmed Pašalić, specijalist urgentne medicine u Hitnoj pomoći Doma zdravlja Zenica:
Treba napraviti novi presjek stanja, zdravstvenim ustanovama namiriti iz fondova adekvatan broj timova prema broju pacijenata, a zdravstvenim radnicima omogućiti da rade svoj redoviti rad i smanjiti broj prekovremenih sati. Nažalost, mislim da nikada javno nitko nije rekao da kada se vozite autocestom Doboj – Sarajevo, samo u Zenici će liječnik izaći na teren ukoliko, ne daj Bože, imate potrebu za službom hitne medicinske pomoći.
BiH nema ni približno onoliko doktora koliko joj je potrebno. Naime, samo u posljednjih pet godina Bosnu i Hercegovinu napustilo je gotovo 1.200 doktora opće medicine i specijalista. Nije više ni novac u pitanju, koliko odnos prema struci i vrednovanje rada.
Marina Berberović, Savez strukovnih sindikata doktora medicine i stomatologije u FBiH:
Liječnici su ti koji nose zdravstveni sustav; u deset županija postoji skoro deset različitih koeficijenata. Jako je mali broj županija koje su uspjele ujednačiti koeficijente doktorima, a sve ostale imaju niže koeficijente, pri čemu je jedan od najnižih u Federaciji BiH u Srednjobosanskoj županiji, za skoro petinu manji u odnosu na najveći koeficijent koji je u Zenici. U Tuzli imate situaciju gdje su doktori isto najavili štrajk.
I doktori u Srednjobosanskoj županiji najavljuju štrajk jer pregovori za kolektivni ugovor traju mjesecima. Iz Sindikata ističu: dogovore se s Vladom, ali finalizacija izostane.
Antonijela Križanac, Sindikat doktora medicine i stomatologije SBŽ:
Mi smo dogovorili 10 % svim doktorima medicine i stomatologije, zajedno i specijalistima, međutim pregovarački tim Vlade vratio se na ponudu koju mi odbijamo već godinu dana.
Zbog cjelokupnog odnosa, u usporedbi s većinom europskih, domaći sustav sve više nalikuje na “protok” umjesto kvalitetne zdravstvene usluge, a za to su najmanje krivi radnici.
Marina Berberović, Savez strukovnih sindikata doktora medicine i stomatologije u FBiH:
Preopterećenost i veliki broj pacijenata dovode do toga da pregled traje svega nekoliko minuta, što nije dovoljno. Tražimo da se definira vrijeme pregleda i smanji broj pacijenata po timu obiteljske medicine kako bi se rasteretili zdravstveni radnici, a pacijenti dobili više vremena i bolju uslugu.
Osim liječnika, odlazi i ostalo medicinsko osoblje. Dokaz tomu su i podaci o prijevodu dokumenata.
Belma Šator, stalni sudski tumač za njemački jezik
Mnogo ljudi odlazi, prvenstveno iz zdravstva, onda idu obrtnici, a na treće mjesto bih stavila IT sektor. Još uvijek najviše prijevoda ima kada su u pitanju zdravstveni radnici. To je kvalitetan i mlad kadar.
Harun Hodžić, dekan Medicinskog fakulteta UNZE:
Trebamo zaustaviti taj trend osipanja našeg kadra koji iškolujemo, u koji se ulaže jako puno i financijskih sredstava.
Antonijela Križanac, Sindikat doktora medicine i stomatologije SBŽ:
Mi se uvijek vodimo time da mi jesmo doktori, ali smo u istom trenutku i pacijenti. Koliko želimo sebi olakšati posao, toliko želimo i da pacijenti imaju zasluženu zdravstvenu skrb.
A da bi se iškolovao jedan specijalist, potrebno je gotovo 300 tisuća maraka. U konačnici, u ovom slučaju, dijagnoza je jasna, piše Bhrt.ba.
Pitanje je samo – ima li spremnosti za odgovarajuću terapiju.
(www.jabuka.tv | Foto: snimka zaslona)
The post Za školovanje jednog potrebno je 300.000 KM, a u zadnjih pet godina čak 1.200 ih je napustilo BiH first appeared on Jabuka.tv.
