Hip_Urednik
U Dubrovniku je u utorak, na marginama Gospodarskog foruma Inicijative triju mora, potpisan Međudržavni sporazum Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o Južnoj plinskoj interkonekciji, ključnom energetskom projektu čiji je cilj osigurati sigurnije i stabilnije snabdijevanje energijom za BiH te smanjiti njezinu ovisnost o jednom pravcu. Sporazum su potpisali predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, u prisustvu američkog ministra energetike Chrisa Wrighta.
Iako je potpisivanje sporazuma značajan korak, njegova puna operativnost ovisi o daljnjim zakonodavnim procesima. Sporazum moraju odobriti i ratificirati oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, kao i Vlada Republike Hrvatske, kako bi stupio na snagu.
Projekt Južne plinske interkonekcije predviđa izgradnju plinovoda na glavnom pravcu Zagvozd (Hrvatska) – Posušje (BiH) – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik. Uz to, planiran je i dodatni pravac Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar, s više odvojaka prema gradovima poput Livna, Gornjeg Vakufa-Uskoplja, Donjeg Vakufa, Jajca i Čapljine, te dodatan pravac Kladanj – Tuzla. Na hrvatskoj strani, interkonekcija uključuje i plinovod Split – Zagvozd.
Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto istaknula je nakon potpisivanja stratešku važnost projekta za Bosnu i Hercegovinu. “Ovo je veliki dan za obje države, ali posebno za sve nas u Bosni i Hercegovini, gdje smo stalno naglašavali da je to projekt od strateškog interesa”, kazala je Krišto, dodajući da interkonekcija treba osigurati veću energetsku sigurnost i smanjiti ovisnost o samo jednom pravcu snabdijevanja.
Krišto je također naglasila da “pravi posao tek sada slijedi”, najavljujući fazu provedbe kroz dodatne sporazume nadležnih institucija. Jedan od najvećih izazova na terenu bit će rješavanje pitanja državne imovine, s obzirom na to da je trenutačno na snazi zabrana raspolaganja istom, a trasa plinovoda prolazi i kroz takvu imovinu.
Sporazumom se definiraju osnove suradnje i zajedničke izgradnje interkonekcije, pri čemu svaka država realizira dio projekta na svom teritoriju, u skladu sa svojim zakonodavstvom. Za provedbu Sporazuma nadležna su tijela Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH te Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske.
