Čistoća vode značajno se razlikuje diljem Europe, pri čemu Belgija, Njemačka, Luksemburg i Češka imaju neke od najzagađenijih podzemnih voda na kontinentu.
Podzemne vode jedan su od najugroženijih resursa u Europskoj uniji, a njihovo loše stanje u suprotnosti je s činjenicom da većina europskih zemalja ima iznimno sigurnu vodu iz slavine, piše Euronews.
Prema podacima Europske agencije za okoliš, više od 20 posto podzemnih voda diljem EU-a u lošem je kemijskom stanju. To znači da koncentracije štetnih tvari, poput žive i kadmija, premašuju razine propisane Direktivom EU o vodama.
Podzemne vode
Dodatni pritisak stvara ogroman društveni i ekološki trošak pročišćavanja vode za piće i sanitarne potrebe. Procjenjuje se da samo pročišćavanje nitrata, koji su često prisutni u gnojivima, Europsku uniju košta i do 320 milijardi eura godišnje.
Iako je granica EU-a postavljena na 50 miligrama po litri, Europska komisija navodi da je ta razina premašena na 14 posto mjernih postaja za podzemne vode u Europi.
Unatoč problemima s podzemnim vodama, velika europska ulaganja u sanaciju pokazuju rezultate. Prema Indeksu ekološke učinkovitosti, čak 19 od 20 zemalja s najboljim sanitarnim uvjetima i najsigurnijom pitkom vodom na svijetu nalazi se u Europi, a jedina iznimka je Japan.
Foto: Index.hr
Tko ima najčišću vodu iz slavine?
Finska, Island, Nizozemska, Norveška, Švicarska i Ujedinjeno Kraljevstvo postigle su maksimalnih 100 bodova za zaštitu zdravlja ljudi od onečišćene pitke vode i loših sanitarnih uvjeta. Najlošije stope na kontinentu zabilježene su u Moldaviji, Gruziji i Albaniji, a među 10 najniže rangiranih europskih zemalja nalaze se i tri članice EU-a: Latvija, Litva i Rumunjska.
Osim postojećeg zakonodavstva, EU pomno prati svoje vodne resurse. Početkom 2022. godine donesen je prvi popis tvari za praćenje u pitkoj vodi, s ciljem nadzora razina beta-estradiola i nonilfenola. Riječ je o dva spoja koja remete rad endokrinog sustava jer mogu oponašati, blokirati ili ometati tjelesne hormone.
Kemikalije u podzemnim vodama i dalje su velik problem, osobito s obzirom na to da podzemne vode osiguravaju oko 25 posto vode za navodnjavanje u poljoprivredi i 65 posto pitke vode u EU.
Otprilike 80 posto svih otpadnih voda u svijetu ispušta se u vodotoke bez ikakve obrade, navode istraživači iz Water Atlasa, indeksa čistoće podzemnih voda koji je izradio njemački think tank Heinrich Böll Foundation. Zamisao da će se rijeke same pročistiti ubrzo se pokazala iluzijom – rijeke i jezera postali su smrdljive, otrovne septičke jame, dodaju.
Glavni uzroci zagađenja
Water Atlas mapirao je podzemne vode u Europi, klasificirajući ih prema kemijskom stanju na temelju standarda Direktive EU o vodama. Rezultati su u nekim zemljama zabrinjavajući. U Luksemburgu čak 79 posto mapiranih podzemnih voda nije zadovoljilo kriterije dobrog kemijskog stanja u 2025. godini.
Slijede Češka s 55 posto, Belgija s 41 posto i Njemačka s 40 posto. Pesticidi su i dalje jedna od glavnih prijetnji kvaliteti vode. Primjerice, trifluoroctena kiselina (TFA) otkrivena je u 94 posto od 36 uzoraka vode iz slavine prikupljenih u 11 zemalja EU-a.
Mnogi pesticidi sadrže i PFAS, takozvane vječne kemikalije, koje su otkrivene na 23.000 lokacija diljem Europe. Dodatni ekološki pritisak predstavljaju farmaceutski spojevi, kojih je više od 175 identificirano u europskim podzemnim vodama, kao i mikroplastika.
(www.jabuka.tv)
The post Koje europske države imaju najbolju pitku vodu? first appeared on Jabuka.tv.











