Hip_Urednik
Potražnja za sušenom metvicom, eteričnim uljima i prerađevinama na tržištima EU-a kontinuirano raste, što domaćim proizvođačima otvara mogućnost ostvarivanja stabilnih prihoda i lakšeg plasmana na inozemna tržišta.
Poljoprivreda ponovno postaje sve ozbiljniji posao, raste potražnja za kulturama koje osiguravaju brzu zaradu i siguran plasman na tržištu.
Hrvatska zahvaljujući raznolikim klimatskim uvjetima – od kontinentalnog dijela do mediteranskog područja – ima iznimno povoljne uvjete za proizvodnju metvice, kamilice, kadulje, lavande i drugih kultura visoke dodane vrijednosti, a stručnjaci upravo ljekovito i aromatično bilje sve češće ističu kao novu priliku za mala i srednja obiteljska gospodarstva.
Interes za uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja u Hrvatskoj posljednjih godina kontinuirano raste zbog sve veće potražnje domaće prehrambene, farmaceutske i kozmetičke industrije.
Ovaj trend dio je šireg zaokreta prema prirodnim proizvodima i zdravom načinu života koji je zahvatio globalno tržište – a Hrvatska se, zahvaljujući svojoj klimi i tradiciji, nalazi u povoljnoj poziciji da ga iskoristi.
2.000 eura ulaganja, do 5.000 eura čiste dobiti po hektaru
Financijska računica koja stoji iza uzgoja metvice iznimno je primamljiva. Kilogram sušene metvice na tržištu postiže cijenu od četiri do pet eura, a jedan hektar može dati i do 1.500 kilograma suhog lista – što znači bruto prihod od 6.000 do 7.000 eura po hektaru.
S troškovima podizanja i održavanja nasada koji se procjenjuju na oko 2.000 eura po hektaru, uključujući sadni materijal, radnu snagu, navodnjavanje i sušenje, čista dobit može doseći i do 5.000 eura.
Jedna od ključnih prednosti uzgoja metvice leži u njegovoj prilagodljivosti – proizvodnja je pogodna kako za mala obiteljska gospodarstva, tako i za velika komercijalna imanja, uz relativno nizak početni ulog i brz povrat investicije.
EU fondovi i organski certifikat kao konkurentska prednost
Hrvatskim proizvođačima na raspolaganju su sredstva iz Zajedničke poljoprivredne politike EU te nacionalni programi ruralnog razvoja koji sufinanciraju podizanje nasada, sustave navodnjavanja, sušare i preradbene kapacitete.
Posebnu prednost predstavlja razvoj ekološke proizvodnje – europsko tržište sve više traži certificirane organske proizvode s poznatim podrijetlom, a u EU–u gotovo 40 posto površina pod ljekovitim biljem već ima organski certifikat.
Potražnja za sušenom metvicom, eteričnim uljima i prerađevinama na tržištima EU-a kontinuirano raste, što domaćim proizvođačima otvara mogućnost ostvarivanja stabilnih prihoda i lakšeg plasmana na inozemna tržišta.
Globalno tržište biljnih lijekova raste prema 117 milijardi dolara
Tržište ljekovitog i aromatičnog bilja na globalnoj razini doživljava pravi procvat, potaknut sve većom sviješću potrošača o važnosti zdravlja. Europsko tržište biljnih lijekova, koje je 2025. procijenjeno na 69,23 milijarde dolara, prema projekcijama bi do 2034. trebalo dosegnuti čak 117,16 milijardi dolara.
Ovaj rast vođen je potražnjom za prirodnim i organskim proizvodima te sve većim prihvaćanjem komplementarne i alternativne medicine.
Iskustva iz regije potvrđuju taj potencijal – susjedna Srbija, ljekovito bilje uzgaja na otprilike 2.207 hektara, što je tek jedan posto ukupnih obradivih površina, no stručnjaci procjenjuju da bi se te površine mogle bez problema utrostručiti bez opasnosti od viška na tržištu.
Izvoz ljekovitog bilja i farmaceutskih proizvoda bilježi konstantan rast, s glavnim odredištima u EU-u – prvenstveno u Njemačkoj i Italiji.
Kamilica, kadulja, valerijana – zarada i do tri puta veća od ulaganja
Uz metvicu, i druge kulture pokazuju izniman potencijal. Kamilica, matičnjak, kadulja, valerijana i bijeli sljez donose zaradu koja može biti i do tri puta veća od početnih ulaganja.
Sektor se ipak suočava s izazovima – nedovoljnom organiziranošću proizvođača, nedostatkom specifične opreme i tehničkog kadra te povremenom nestabilnošću tržišta, prenosi Poslovni.hr.
Stručnjaci ističu da upravo ljekovito i aromatično bilje može postati važan segment hrvatske poljoprivrede, osobito za mala i srednja obiteljska gospodarstva koja traže kulture s većom profitabilnošću po hektaru i boljim izvoznim potencijalom.
(www.jabuka.tv | Foto: Pexels)
The post Potražnja za njom kontinuirano raste: Ulog od 2.000 eura donosi čistu dobit do 5.000 eura po hektaru first appeared on Jabuka.tv.
