Hip_Urednik
San o vlastitom domu u Sarajevu za mnoge je postao nedostižan luksuz, s obzirom na to da prosječna cijena kvadratnog metra dostiže 4.000 konvertibilnih maraka. Za kupovinu stana od 50 kvadrata, prosječnom građaninu bi uz izdvajanje 20% mjesečne plaće bilo potrebno čak 49 godina otplate, što je gotovo pola stoljeća.
Vrtoglave cijene nekretnina prisutne su u gotovo svim većim gradovima Bosne i Hercegovine, gdje se kreću od 2.400 KM po kvadratu naviše. U glavnom gradu BiH, u pojedinim naseljima, cijena doseže i do 8.000 KM, dok u Banjoj Luci novogradnja u prigradskim naseljima ne može naći ispod 3.200-3.300 KM, a u centru cijena ide i do 7.000 maraka po kvadratu, što je trenutno najskuplji kvadrat na tržištu.
Ovakve cijene predstavljaju ogroman teret za prosječnog građanina čija je plaća 1.700 maraka. Za kupovinu spomenutog stana od 50 kvadrata, čija je ukupna vrijednost 200.000 KM, osoba bi morala izdvajati cijelu plaću tokom 10 godina. Ukoliko bi se za otplatu izdvajalo 50% plaće, period otplate bi se produžio na 19 godina.
Frustracija građana je evidentna, mnogi ističu da su cijene “previše stvarne” i da mladi odlaze iz zemlje jer ne mogu naći posao niti osigurati osnovno stambeno pitanje. Ipak, usprkos konstantnom rastu cijena, potražnja za nekretninama se ne smanjuje. Od 2015. godine samo u Sarajevu je prodano oko 40.000 nekretnina, čija je ukupna vrijednost procijenjena na 5 milijardi maraka.
Stručnjaci objašnjavaju da kronični nedostatak stambenog fonda rezultira najmanje 10% višim cijenama kvadrata na tržištu. Haris Kadić, agent za nekretnine, navodi da trenutno nema velikog izbora u sekundarnoj prodaji, iako je primjetan veliki broj kranova i projekata u Sarajevu, Istočnom Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru. Međutim, ti će stanovi biti dostupni na tržištu tek za dvije do tri godine, a do tada se procjenjuje da će cijene nekretnina nastaviti rasti za nekoliko postotaka na godišnjoj razini.
Ekonomski analitičar Igor Gavran ističe da je neophodno uvesti ograničenja maksimalnih cijena nekretnina. Prema Gavranu, mora postojati regulacija kome se izdaju dozvole za izgradnju, gdje i pod kojim uslovima, te kakve će biti cijene tih nekretnina. On naglašava da se stambeno pitanje ne može tretirati isključivo kao komercijalna stvar, jer direktno utiče na demografsku strukturu BiH i pitanje hoće li građani ostati u zemlji ili će se iseljavati.
Dok cijene nekretnina nastavljaju rasti brže od primanja građana, postavlja se ključno pitanje hoće li rješavanje stambenog pitanja u Bosni i Hercegovini u budućnosti postati privilegija dostupna tek rijetkima.
