Hip_Urednik
U Bosni i Hercegovini, finansijska podrška porodicama nakon rođenja djeteta za 2026. godinu drastično varira u zavisnosti od mjesta prebivališta roditelja, otkriva pregled podataka. Dok se često ističe potreba za pronatalitetnim politikama i olakšavanjem prvih mjeseci nakon rođenja djeteta, iznosi pomoći za novorođenčad pokazuju velike disparitete, što znači da “vrijednost” novčane podrške za bebe nije jednaka širom zemlje, ponekad ni na udaljenosti od nekoliko desetina kilometara.
Osnovna pomoć na entitetskom nivou već pokazuje razliku: u Federaciji BiH, federalna pomoć iznosi 1.000 KM za svako dijete rođeno tokom 2026. godine, dok je u Republici Srpskoj predviđena pomoć od 500 KM. Međutim, ove razlike postaju još izraženije kada se uzmu u obzir dodatne pomoći koje osiguravaju kantoni unutar Federacije BiH, gdje se iznosi kreću od nekoliko stotina do nekoliko hiljada konvertibilnih maraka.
Najveću podršku, kada se zbroje federalna i kantonalna pomoć, nudi Posavski kanton, gdje se iznos značajno povećava sa svakim narednim djetetom: 1.000 KM za prvo, 2.000 KM za drugo, te čak 3.000 KM za treće i dodatnih 1.000 KM za svako naredno dijete, uz federalnih 1.000 KM. Slično, ali sa nešto drugačijom strukturom, Tuzlanski kanton dodjeljuje dodatnih 1.500 KM za treće i svako naredno dijete. Hercegbosanski kanton nudi 1.200 KM dodatne pomoći, čime se ukupni iznos penje na 2.200 KM po djetetu.
Drugi kantoni u Federaciji BiH također imaju različite modele podrške. Unsko-sanski i Srednjobosanski kanton predviđaju pomoć u iznosu od 35 posto utvrđene, odnosno propisane osnovice. Zeničko-dobojski kanton dodjeljuje 150 KM plus 15 posto prosječne plate u kantonu. Bosansko-podrinjski kanton Goražde, pored 35 posto prosječne plate, izdvaja i dodatnu pomoć za prehranu djeteta i majku-dojilju u iznosu od 20 posto prosječne plate mjesečno tokom šest mjeseci, uz ispunjenje propisanih uslova.
Na donjem kraju spektra dodatne kantonalne pomoći nalaze se Hercegovačko-neretvanski i Sarajevski kanton, koji obezbjeđuju po 400 KM, dok Zapadnohercegovački kanton dodaje 500 KM federalnoj pomoći. U ovim kantonima, ukupna podrška ostaje znatno niža u poređenju s onima koje nude progresivnu ili višu fiksnu pomoć.
Ovi podaci jasno ilustruju kako mjesto prebivališta roditelja direktno utiče na visinu finansijske podrške koju porodica dobija nakon rođenja djeteta. Iako je cilj svih pronatalitetnih politika podsticanje nataliteta i pomoć roditeljima, ovakve razlike u sistemu podrške ponovo otvaraju pitanje jednakog tretmana novorođenčadi i porodica u Bosni i Hercegovini, sugerišući da, iako svako dijete ima jednaku vrijednost, finansijska podrška porodicama nije ni približno jednaka.
