Franjevački muzej i galerija Gorica u Livnu čuva bogatu baštinu livanjskog kraja, nastalu kroz generacije predmeta koje su lokalni stanovnici svih nacionalnosti i vjera s povjerenjem donosili franjevcima. Ono što je nekada počelo kao spontano prikupljanje vrijednosti u samostanu, danas je preraslo u suvremeni muzej koji privlači sve veći broj posjetitelja, bilježeći značajan porast broja gostiju svake godine.
Dugo je u livanjskom kraju vladalo uvjerenje da franjevci najbolje znaju prepoznati i sačuvati ono što je vrijedno. Zbog toga su im ljudi donosili predmete koje bi pronašli ili ih više nisu trebali, ali su željeli da ostanu sačuvani za buduće generacije. Ravnateljica muzeja Dražena Džeko ističe da je svaka generacija fratara imala jednog ili dvojicu zaljubljenika u etnologiju, arheologiju ili umjetnost koji su sustavno prikupljali te predmete, stvarajući tako temelj današnje muzejske zbirke.
Iako ideja o muzeju seže u daleku 1896. godinu, kada je tadašnji gvardijan zatražio dopuštenje za izlaganje osmanskog oružja i numizmatičke zbirke, Franjevački muzej službeno je osnovan tek 1995. godine. Danas nudi pet stalnih postava: Galeriju slika Gabrijela Jurkića, arheološki, sakralni i etnografski postav te zbirku oružja i vojne opreme. Zbog stalnog rasta zbirki, prostor u zapadnom krilu samostana postao je nedovoljan, pa je izgrađena nova muzejska zgrada. Međutim, čak ni novi prostor ne može izložiti svu građu koju muzej posjeduje, pa se u stalnim postavima nalaze najreprezentativniji predmeti, dok se ostali pažljivo čuvaju u uređenim depoima.
Među najznačajnijim izlošcima ističu se ostaci pokojnika pronađenog u prapovijesnom tumulu na Kupresu, stari oko 3.450 godina, prekriveni vunenim plaštem koji je, prema riječima ravnateljice Džeko, najstariji takav plašt u ovom dijelu Europe. U sakralnom postavu posebno mjesto zauzima prijenosni oltar, jedini sačuvani primjerak te vrste.
Poseban uvid u život Livnjaka krajem 19. i početkom 20. stoljeća pruža etnografski postav. Kroz izložene predmete prikazano je vrijeme kada su zemljoradnja i stočarstvo snažno određivali način života, a stari zanati činili su važan dio svakodnevice. Posjetitelji mogu vidjeti seosku i gradsku nošnju te izgled nekadašnje livanjske seoske kuće. Ovaj postav smješten je u nekadašnjoj Staroj školi na Gorici, prvoj kući u kojoj su se franjevci nastanili po dolasku na Goricu. Kuća je služila i kao škola za djecu te prostor za održavanje misa, a upravo iz nje su franjevci započeli gradnju današnje crkve i samostana. Stara škola je proglašena nacionalnim spomenikom, obnovljena je u izvornom obliku, a etnografski postav u njoj je otvoren 2016. godine. Svi predmeti su originalni, pažljivo obrađeni i pripremljeni za izlaganje, a etnografska zbirka se i danas nadopunjuje donacijama građana, nastavljajući dugogodišnju tradiciju donošenja vrijednih predmeta na Goricu.
Franjevački muzej i galerija Gorica svake godine bilježi porast broja posjetitelja, pa je tako od početka godine muzej obišlo 4.015 ljudi. Ako se nastavi ovim tempom, očekuje se da će do kraja godine broj posjetitelja premašiti prošlogodišnju brojku od 6.800 gostiju, potvrđujući njegovu sve veću važnost kao čuvara i promicatelja kulturne baštine.










