Pčelari u Hercegbosanskoj županiji (HBŽ) suočavaju se s jednom od najlošijih sezona posljednjih godina, bilježeći značajno slabije prinose meda na gotovo cijelom području Županije. Nepovoljni vremenski uvjeti, od hladnog i kišovitog proljeća do dugotrajne suše i visokih temperatura, ozbiljno su ugrozili pčelinje zajednice i smanjili dostupnost paše, što rezultira nestašicom meda unatoč stabilnoj cijeni od oko 25 KM po kilogramu.
Problemi su započeli već u proljeće, kada su niske temperature i obilne kiše usporile razvoj pčelinjih zajednica i onemogućile iskorištavanje rane paše. Nakon toga, uslijedila je dugotrajna suša koja je dodatno smanjila dostupnost hrane za pčele, prisiljavajući pčelare na dodatno prihranjivanje i dopremanje vode u pčelinjake. Na pojedinim pčelinjacima prinos livadskog meda iznosio je tek dva do tri kilograma po košnici, dok ni vrijesak zasad ne daje značajniji urod.
Hrvoje Križan iz Udruge pčelara „Li-Vrisak“ iz Livna potvrdio je da je sezona podbacila gotovo posvuda, od Tomislavgrada i Šuice do Livna, s tek nešto malo prinosa zabilježenih na Kupresu. Slične probleme bilježe i pčelari na tomislavgradskom području, gdje je, prema riječima Ante Ljubičića, tajnika Udruge pčelara „Duvanjski vrisak“, sezona dobro krenula, ali je suša sve preokrenula.
Unatoč slabijim prinosima, cijena domaćeg meda uglavnom se zadržava na oko 25 KM po kilogramu. Pčelari ističu da nemaju poteškoća s prodajom, već je veći problem nedostatak meda. Međutim, značajnije povećanje cijene se ne očekuje, među ostalim, i zbog slabije kupovne moći stanovništva, kako navodi Ljubičić.
Uz izazove u proizvodnji, pčelari upozoravaju i na visoke troškove održavanja pčelinjih zajednica. Prema Križanovim riječima, prošlogodišnje federalne i županijske potpore iznosile su oko 20 KM po košnici, što smatra nedovoljnim u odnosu na stvarne troškove prihrane i općeg održavanja. Kako vremenske prilike postaju sve nepovoljnije iz godine u godinu, pčelari poput Ljubičića smatraju da će bez dodatne institucionalne potpore biti sve teže održati proizvodnju na sadašnjoj razini.












