Hip_Urednik
Darijana Filipović, kandidatkinja HDZ-a BiH/HNS-a za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH, najavila je ključne poteze usmjerene na osiguravanje legitimnog predstavljanja Hrvata u BiH, sprječavanje centralizacije države i jačanje diplomatske mreže. Gostujući u Dnevniku PLUS RTV Herceg-Bosne, Filipović je istaknula važnost izmjena Izbornog zakona, upozorila na zloupotrebu pitanja državne imovine te naglasila neprocjenjivu pomoć Republike Hrvatske, a potvrdila je i otvaranje ureda u Mostaru te reorganizaciju diplomatsko-konzularne mreže ako bude izabrana.
Filipović je nedavno boravila u Sjedinjenim Američkim Državama gdje je s ministrom pravde BiH Davorom Bunozom održala sastanke u State Departmentu i Bijeloj kući. Cilj posjeta bio je američkoj administraciji objasniti problem preglasavanja Hrvata u BiH te ukazati na negativna iskustva s odlukama visokih predstavnika iz perspektive hrvatskog naroda. Naglasila je da je nužno da domaći političari preuzmu odgovornost za upravljanje zemljom, poručujući da Ured visokog predstavnika tada više neće biti potreban.
Kandidatkinja je upozorila na opasnost od zloupotrebe pitanja državne imovine u svrhu političke centralizacije Bosne i Hercegovine. Istaknula je kako odluka bivšeg visokog predstavnika o zabrani raspolaganja blokira važne projekte poput Južne plinske interkonekcije i koridora Vc. Filipović je naglasila da državna imovina treba biti resurs razvoja cijele BiH, a ne alat za centralizaciju, koja bi smanjila mogućnost općinama i gradovima da samostalno odlučuju o vlastitom razvoju.
Kada je riječ o novom izbornom ciklusu i uvođenju novih izbornih tehnologija, Filipović podržava transparentnost procesa, ali ističe da ključni problem ostaje mogućnost da birači probošnjačke provenijencije biraju hrvatske političke predstavnike u Predsjedništvu BiH i domovima naroda. Podsjetila je na šesnaestogodišnji problem nelegitimnog predstavljanja, naglašavajući da se izmjenama Izbornog zakona želi eliminirati ta mogućnost kako bi hrvatski narod bio ravnopravan. Dodala je da to ne spori ni Europski sud za ljudska prava, sugerirajući da bi ad hoc izborne jedinice riješile problem.
Filipović je snažno naglasila iznimnu i konkretnu pomoć Republike Hrvatske Bosni i Hercegovini, odbacujući teze o “miješanju u unutarnje stvari”. Navela je brojne višemilijunske projekte pomoći od kojih korist imaju svi narodi u BiH, ističući da je Vlada RH u zadnjih deset godina iskazala pomoć s više od 500 milijuna. Poručila je kritičarima da odgovor potraže u Ravnom, Čapljini, Kiseljaku, Žepču, SKB Mostar ili među roditeljima čiji se vrtići subvencioniraju, ističući da je Hrvatska “možda i najveća prilika” za BiH.
Govoreći o planovima nakon izbora, Darijana Filipović je najavila konkretne poteze ako bude izabrana za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH. Među prvim aktivnostima bit će ponovno otvaranje Ureda hrvatskog člana Predsjedništva BiH u Mostaru, “jer tu i pripada”. Također je najavila reorganizaciju i vraćanje ravnoteže u diplomatsko-konzularnoj mreži, koja je godinama bila uskraćena za legitimne hrvatske predstavnike. Potvrdila je da to podrazumijeva imenovanje novih i opoziv starih veleposlanika iz hrvatske kvote.
Na kraju intervjua, Filipović je odgovorila na prozivke Slavena Kovačevića, koji ju je pozvao da se očituje o Slobodanu Praljku. Odbacila je potrebu za polemikom, pojasnivši da se ne obraćaju istom biračkom tijelu. Istaknula je da se obraća hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini te da s Kovačevićem jedino može raspravljati o presudama Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, podsjetivši da je taj sud u svojoj posljednjoj presudi utvrdio da je Slaven Kovačević pokušao obmanuti sud.
