Hip_Urednik
Građani Bosne i Hercegovine konzumiraju znatno manje mesa u usporedbi s prosjekom Europske unije, s raspoloživih tek 51,88 kilograma po stanovniku godišnje u 2023. godini, dok je u EU taj prosjek iznosio 78,55 kilograma. To znači da je BiH gotovo 34 posto ispod europskog prosjeka, a glavni razlog za ovakve prehrambene navike leži u ekonomskim faktorima, prije svega u cijenama, piše Večernji list BiH, pozivajući se na podatke FAO-a.
Analiza strukture potrošnje mesa otkriva uvjerljivu dominaciju peradi. Naime, po stanovniku godišnje otpada 22,57 kilograma mesa peradi, što čini gotovo 44 posto ukupne količine. Slijede govedina i bivolje meso s 15,05 kilograma te svinjetina s 13,33 kilograma, dok je ovčetina i kozletina zastupljena sa zanemarivih 0,44 kilograma. Niska cijena piletine ključna je za njenu popularnost; Agencija za statistiku BiH bilježi da je u veljači 2025. prosječna cijena junetine bez kosti iznosila 22,90 KM po kilogramu, dok je svježa piletina bila značajno povoljnija, s prosječnom cijenom od 6,90 KM po kilogramu.
Ove cjenovne razlike direktno utječu na kupovnu moć i prehrambene navike građana, pa meso sve više postaje pitanje kućnog proračuna, a manje puki izbor ukusa. Piletina je stoga dostupnija širokom krugu potrošača, dok se govedina sve češće kupuje u manjim količinama ili za posebne prilike. Istovremeno, BiH se suočava s problemima u domaćoj proizvodnji mesa. Smanjenje stočnog fonda, visoki troškovi proizvodnje, cijene hrane za životinje i snažna konkurencija uvoznog mesa stvaraju značajan pritisak na domaće proizvođače. Podaci Federalnog zavoda za statistiku pokazuju kontinuirani rast uvoza; u prvih sedam mjeseci 2025. godine u Federaciju BiH uvezeno je mesa i mesnih prerađevina u vrijednosti većoj od 54 milijuna KM, što je porast u odnosu na 47,7 milijuna KM u istom razdoblju prethodne godine. To otvara i pitanje koliko domaća proizvodnja može zadovoljiti potrebe stanovništva.
Unatoč razvijenoj tradiciji stočarstva i proizvodnje mesa, domaći proizvođači teško prate zahtjeve tržišta koje istodobno traži niske cijene uz zadovoljavajuću kvalitetu. Zanimljivo je i usporediti situaciju sa susjednom Hrvatskom, gdje je, za razliku od BiH gdje dominira perad, svinjetina najzastupljenija vrsta mesa. Važno je napomenuti da spomenuti FAO-ov pokazatelj od 51,88 kg predstavlja količinu mesa raspoloživu za ljudsku prehranu po stanovniku, što uključuje proizvodnju, uvoz i promjene zaliha, a ne nužno stvarnu potrošnju koja može biti niža zbog otpada i gubitaka.
Sve u svemu, slika je jasna: građani BiH jedu manje mesa od prosječnog stanovnika EU-a, s peradi kao dominantnim izborom. Govedina i svinjetina zadržavaju svoje važno mjesto na tržištu, ali njihova cijena predstavlja značajno opterećenje za mnoge obiteljske budžete. Pitanje mesa u BiH stoga je mnogo više od pukih prehrambenih navika; ono je duboko povezano s cijenama, kupovnom moći, stanjem domaće proizvodnje i ovisnošću o uvozu.
