Hip_Urednik
Cijene stanova u Bosni i Hercegovini nastavljaju nezaustavljiv rast, čineći krov nad glavom sve nedostižnijim snom za prosječne građane. U prvom tromjesečju 2026. godine, prosječna cijena prodanih novih stanova dosegnula je 3701 KM po kvadratnom metru, što predstavlja značajan skok od 20% u odnosu na prosjek iz 2025. godine, odnosno 20,4% više nego u istom razdoblju prethodne godine. Unatoč ovim visokim cijenama, potražnja i dalje raste, s brojem prodanih novih stanova koji je porastao za čak 59,4% u usporedbi s prvim tromjesečjem 2025. godine. Glavni pokretači potražnje su investitori, kupci iz dijaspore te oni koji nekretnine vide kao oblik ulaganja i štednje, dok se mladi parovi i građani s prosječnim primanjima sve teže probijaju do vlastitog doma.
Razmjeri poskupljenja najviše su izraženi u većim gradovima, gdje su se, prema procjenama sudionika tržišta nekretnina, cijene stanova od 2022. do kraja 2026. godine gotovo udvostručile u pojedinim urbanim sredinama. Rast cijena potaknut je povećanom potražnjom, poskupljenjem građevinskog materijala, skupljim zemljištem i radnom snagom, uz utjecaj kretanja na međunarodnom tržištu nekretnina. Dragan Milanović, predsjednik Udruge posrednika u prometu nekretnina RS-a, objašnjava da je 2022. godina donijela nagli skok cijena od 30 do 40 posto, prvenstveno zbog rata u Ukrajini i poskupljenja materijala, nakon čega je uslijedila stabilizacija tijekom 2023. i potom postupniji rast. Razlike u cijenama su značajne; u Sarajevskom kantonu kvadratni metar može stajati od 3000 do čak 12.000 KM, ovisno o lokaciji i kvaliteti, dok se u Banjoj Luci cijena novogradnje kreće od oko 3500 KM na periferiji do preko 7000 KM u centru. Ovakve cijene znače da kupnja stana za velik dio stanovništva više nije samo pitanje štednje, već nužnost zaduživanja i obiteljske pomoći.
Tržište ne pokreću samo građani koji rješavaju stambeno pitanje, već i investitori te dijaspora, čiji je udio u potražnji značajan. Haris Kadić, certificirani agent za nekretnine, ističe kako je tijekom 2026. zabilježen primjetan dolazak velikog broja kupaca iz Sjedinjenih Američkih Država i Kanade. Prema njegovim podacima, tržište nekretnina u BiH u 2025. godini vrijedilo je 3,27 milijardi KM, s 41.570 potpisanih kupoprodajnih ugovora. Zanimljivo je da je oko 70 posto tržišta, odnosno približno 2,27 milijardi KM, financirano vlastitim sredstvima kupaca, dok je samo 30 posto pokriveno stambenim i hipotekarnim kreditima. Ova struktura dodatno otežava položaj građana koji ovise o redovitim plaćama i bankovnim kreditima.
Ipak, stručnjaci ne očekuju nagli pad cijena, već nastavak rasta uz mogućnost postupne stabilizacije tržišta u sljedećim godinama. Kadić predviđa da bi se tijekom 2027. godine mogao povećati broj stanova iz starije gradnje na tržištu, jer će vlasnici novih nekretnina prodavati svoje dosadašnje domove. Trenutno je u Mostaru u izgradnji 380 stanova, u Banjoj Luci preko 1500, a u Istočnom Sarajevu više od 2000 stambenih jedinica. Međutim, velik dio ovih novogradnji već je prodan ili rezerviran, što znači da njihov utjecaj na ukupnu dostupnost neće biti trenutačan. Iako bi povećanje ponude moglo dovesti do stabilnijih cijena i lakše usporedbe nekretnina, stabilizacija ne podrazumijeva pojeftinjenje. Prema procjenama stručnjaka, cijene stanova u BiH mogle bi nastaviti rasti između 3 i 7 posto godišnje, čime najveći izazov za mnoge koji traže dom postaje prikupljanje potrebnih sredstava prije nego što cijene ponovno porastu.
