Hip_Urednik
Bosna i Hercegovina praktično je izgubila još jednu godinu na svom europskom putu i suočit će se s novim umanjenjem sredstava Evropske unije ukoliko do kraja godine ne ispuni neophodne uvjete za provođenje Plana rasta za zapadni Balkan, upozorio je šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH Luigi Soreca. Predstavljajući izvještaj Evropske komisije o Bosni i Hercegovini za 2026. godinu predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH Borjani Krišto, Soreca je istaknuo da se, unatoč formalnom strateškom cilju europskih integracija, zemlja istovremeno sve više udaljava od tog puta.
Osnovna poruka izvještaja je nedvosmislena: europske integracije deklarativno ostaju strateški cilj, ali se zemlja sve više udaljava od svog europskog puta. Soreca je naglasio da su intenziviranje političkih podjela, retorika usmjerena protiv europskih integracija i politički istupi koji nisu doprinijeli reformskim procesima zabilježeni uoči Općih izbora održanih 4. listopada, što je rezultiralo “izgubljenom godinom” u smislu konkretnog napretka.
Posebno je zabrinjavajuća činjenica da je BiH jedina država zapadnog Balkana koja još nije dobila nijedan euro iz Instrumenta za reforme i rast u okviru Plana rasta EU. Soreca je pojasnio da izostanak napretka ima stvarne posljedice po svakodnevni život građana, manifestirajući se u zastarjeloj digitalnoj infrastrukturi, visokom stupnju zagađenja, radnim mjestima koja zahtijevaju nizak nivo kvalifikacija, nedovršenim transportnim koridorima te nedovoljno financiranim školama i bolnicama. Krajnji rok za ispunjavanje uvjeta je kraj 2026. godine, a bez pravih iskoraka koji će omogućiti zakonski osnov za realizaciju Plana rasta, umanjenje sredstava je neizbježno. Model finansijske podrške uslovljene provođenjem reformi primjenjivat će se sve više i u narednom budžetskom ciklusu Europske unije, od 2028. do 2034. godine.
Ipak, ovogodišnji izvještaj prepoznaje i određene pozitivne pomake, uključujući napredak u borbi protiv organiziranog kriminala, zaštiti intelektualnog vlasništva i carinskim politikama, kao i činjenicu da je BiH zadržala potpunu usklađenost sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU. Međutim, ukupna slika pokazuje da BiH propušta važne prilike i zaostaje za susjednim državama. Soreca je naglasio da Bosna i Hercegovina iznad svega treba otkloniti dugogodišnje slabosti u oblastima koje naziva temeljnim pitanjima: pravosuđe, borba protiv korupcije i sloboda izražavanja.
Građani mogu osjetiti konkretne koristi od približavanja EU i prije formalnog članstva, istaknuo je Soreca, navodeći pristup Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) za jeftinija i brža prekogranična plaćanja, inicijativu “Roaming kao kod kuće” za ukidanje naknada za roaming te intenzivniju saradnju s europskim agencijama Europol, Eurojust i Frontex. Također je naglasio značaj proširenih mogućnosti u okviru programa Erasmus+ za studente i nastavno osoblje. Druge zemlje u regionu provode reforme i grade ključnu infrastrukturu, a Soreca poručuje da još uvijek nije kasno da im se pridruži i Bosna i Hercegovina.
Nakon održanih izbora, Soreca očekuje brzo formiranje novih vlasti i vraćanje europskih integracija u središte političkog odlučivanja. Naglasio je da Europska unija ostaje spremna pomagati Bosni i Hercegovini, ali da odgovornost za provođenje reformi mora preuzeti domaća vlast. Izrazio je spremnost EU da razmotri i nove strategije i načine kako ostvariti napredak, jer je očigledno da je Bosna i Hercegovina već nekoliko godina u zastoju na europskom putu.
Govoreći o Republici Srpskoj, Soreca je istaknuo da EU sarađuje sa svim institucijama u Bosni i Hercegovini i očekuje konstruktivan angažman. Priznao je snažan antieuropski narativ koji je dolazio iz Republike Srpske posljednjih mjeseci, ali je ponovio da cilj EU ostaje dovesti Bosnu i Hercegovinu što prije do članstva. Soreca nastavlja konsultacije sa svim relevantnim predstavnicima vlasti i političkih stranaka nakon izbora, uključujući one iz Banje Luke, kako bi procijenio njihovu opredijeljenost za proces europskih integracija, uz poruku da europske integracije ponovno moraju biti u središtu njihovih političkih programa.
