Hip_Urednik
Unsko-sanska županija (USŽ) suočava se s ozbiljnim demografskim izazovima, bilježeći kontinuirano smanjenje broja stanovnika zbog negativnog prirodnog priraštaja i značajnog odljeva stanovništva. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, USŽ je u razdoblju od 2021. do 2025. godine izgubila 5.853 stanovnika, što predstavlja smanjenje od približno 2,2 posto. Posebno zabrinjava činjenica da je županija u 2025. godini zabilježila negativan migracijski saldo od 480 osoba, a gotovo svaki treći registrirani odlazak u inozemstvo iz Federacije BiH potječe upravo iz USŽ, s glavnim smjerovima prema Sloveniji i Austriji.
Procjene pokazuju da je sredinom 2021. godine Unsko-sanska županija imala 264.248 stanovnika, dok se za sredinu 2025. godine predviđa 258.395. Samo u odnosu na 2024. godinu, kada je procijenjeno 259.586 stanovnika, riječ je o smanjenju za 1.191 osobu.
Jedan od ključnih faktora ovog demografskog pada je negativan prirodni priraštaj. Tijekom 2025. godine u županiji je registrirano 1.399 živorođene djece, dok su umrle 2.143 osobe, što rezultira negativnim priraštajem od 744. Iako je broj živorođenih u 2025. godini neznatno porastao u odnosu na prethodnu godinu (sa 1.335 na 1.399), a negativni priraštaj smanjen sa 762 na 744, taj pomak nije značajnije promijenio ukupnu demografsku sliku. Negativni prirodni priraštaj bilježi se godinama unazad, s brojkama od 1.409 u 2021., 844 u 2022. i 753 u 2023. godini.
Pored prirodnog smanjenja, migracije predstavljaju dodatni i sve veći problem. Prema biltenu „Migracije stanovništva 2025“, u Unsko-sansku županiju doselilo se 1.887 osoba, dok su se iz nje odselile 2.367 osobe, što je rezultiralo migracijskim saldom od minus 480.
Od ukupno 464 registrirana odlaska u inozemstvo iz USŽ u 2025. godini, najviše ih je evidentirano prema Sloveniji (232) i Austriji (191). Manji broj odlazaka zabilježen je u Hrvatsku (24), Srbiju (8), Njemačku (7), Nizozemsku (1) i Japan (1). Ova županija sudjeluje s impresivnih 31,6 posto u ukupnom broju registriranih odlazaka u inozemstvo iz cijele Federacije BiH, kojih je tijekom 2025. godine bilo 1.470. To znači da je gotovo svaki treći evidentirani odlazak iz Federacije BiH u inozemstvo bio iz Unsko-sanske županije.
Analiza migracija po dobnim grupama otkriva da su najveći gubici zabilježeni među radno sposobnim stanovništvom, starosne dobi od 20 do 39 godina. U grupi od 20 do 24 godine migracijski saldo iznosio je minus 54, od 25 do 29 godina minus 129, od 30 do 34 godine minus 61, a od 35 do 39 godina minus 69. Zbirno, u ovim ključnim dobnim grupama, Unsko-sanska županija bilježi negativan migracijski saldo od 313 osoba. Također, u strukturi odseljenih primjetna je razlika po spolu, s više žena koje napuštaju županiju (1.474 žene i 893 muškarca), dok je i među doseljenima bilo više žena (1.236) u odnosu na muškarce (651).
Što se tiče migracija unutar Bosne i Hercegovine, od doseljenih 1.887 osoba, 1.419 došlo je iz drugih dijelova Federacije BiH, 452 iz Republike Srpske, a 16 iz Brčko distrikta. S druge strane, od 2.367 odseljenih, njih 1.552 preselilo se u druge dijelove Federacije BiH, 341 u Republiku Srpsku, a deset u Brčko distrikt.
Negativan migracijski saldo zabilježen je u većini gradova i općina unutar županije. Najveći gubici su u Velikoj Kladuši (minus 197), Bosanskoj Krupi (minus 123) i Cazinu (minus 87). Negativan saldo bilježe i Ključ (minus 44), Bužim (minus 37) te Bosanski Petrovac (minus tri). Bihać je imao uravnotežen migracijski saldo s jednakim brojem doseljenih i odseljenih (po 442), dok je Sanski Most bio izuzetak s pozitivnim saldom od 11 osoba.
Istraživanje Federalnog zavoda za statistiku zasniva se na evidencijama prebivališta i boravišta, što znači da obuhvata samo registrirane promjene. Stoga, broj registriranih odlazaka u inozemstvo ne može se poistovjetiti s ukupnim brojem građana koji su napustili županiju ili zemlju, ali jasno ukazuje na obim evidentiranih migracija i njihove pravce.
Kada se migracijski pokazatelji promatraju zajedno s prirodnim kretanjem stanovništva, jasno je da se demografsko smanjenje odvija po dva osnova. Broj umrlih godinama je veći od broja rođenih, dok kanton istovremeno bilježi više odseljenih nego doseljenih. Posebno je značajan gubitak stanovništva u dobi od 20 do 39 godina, što ukazuje na demografski izazov koji se ne odnosi samo na trenutni broj stanovnika, već i na budući radni i razvojni potencijal ovog područja. Svi navedeni podaci objavljeni su u najnovijim biltenima Federalnog zavoda za statistiku „Demografska statistika 2025“ i „Migracije stanovništva 2025“.
