Hip_Urednik
Jedno od najčešćih pitanja koje redakciji portala GPMaljevac.COM postavljaju građani Bosne i Hercegovine koji žive i rade u Njemačkoj, Austriji i Sloveniji odnosi se na boravak nakon isteka radne vize ili boravišne dozvole. Mnogi žele znati mogu li nakon isteka dokumenta ostati još 90 dana kao turisti ili moraju napustiti Europsku uniju i ponovo ući kako bi iskoristili pravo na bezvizni boravak.
Posebnu nedoumicu stvara novi evropski sistem ulaska i izlaska EES. Čitatelji se pitaju šta se događa ako su posljednji put ušli u Schengen s važećom boravišnom dozvolom ili dugoročnom vizom, zbog čega im na granici nisu uzimani otisci prstiju niti je napravljena biometrijska fotografija.
Odgovor bi mnoge mogao iznenaditi: državljani BiH s biometrijskom putovnicom u određenim slučajevima mogu ostati u Schengenskom prostoru još do 90 dana nakon isteka dozvole za dugoročni boravak, bez obaveze da prvo napuste Schengen. Međutim, postoje važni uvjeti i razlike između država koje nikako ne treba zanemariti.
Možete li nakon isteka radne vize ostati još 90 dana?
Prema pravilima Schengenskog prostora, državljani Bosne i Hercegovine koji imaju važeći biometrijsku putovnicu mogu boraviti bez vize najviše 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana.
To pravo postoji nezavisno od toga jesu li ranije imali dozvolu za rad ili boravak u nekoj od država Schengena.
Europska komisija jasno navodi da se periodi boravka odobreni na osnovu važeće dozvole boravka ili dugoročne vize ne uračunavaju u ograničenje od 90 dana u 180 dana.
To znači da osoba koja je, naprimjer, godinu dana zakonito živjela u Austriji ili Njemačkoj na osnovu važeće boravišne dozvole ne smatra da je svih tih 365 dana potrošila na turistički boravak.
Nakon isteka dozvole moguće je prijeći na bezvizni kratkotrajni boravak, pod uvjetom da osoba ispunjava propisane uvjete.
Ovakvu mogućnost izričito potvrđuju službene imigracijske institucije Danske, Nizozemske i Češke.
Ipak, 90 dana predstavlja maksimalno dozvoljeni period, a ne automatsko produženje radne ili boravišne dozvole.
Morate li izaći iz EU pa ponovo ući?
Ovo je pitanje koje izaziva najviše nedoumica.
Prema službenim objašnjenjima pojedinih država Schengena, izlazak i ponovni ulazak nisu sami po sebi obavezni kako bi osoba nakon isteka boravišne dozvole započela zakoniti bezvizni boravak.
Nizozemska služba za informacije o vizama navodi da državljani država kojima za kratkotrajni boravak nije potrebna viza mogu ostati u Nizozemskoj i drugim schengenskim državama do 90 dana nakon isteka boravišne dozvole, ako ispunjavaju uvjete.
Slična pravila potvrđuju danske i češke institucije.
To znači da osoba u odgovarajućim okolnostima ne mora putovati do granice s Bosnom i Hercegovinom ili Srbijom samo kako bi izašla iz Schengena i odmah se vratila.
Međutim, prije isteka dozvole treba provjeriti nacionalne propise i svoj konkretan status kod nadležne službe za strance, posebno ako postoji odluka o napuštanju zemlje, zabrana boravka ili postupak koji utječe na pravo ostanka.
Treba razlikovati i Schengenski prostor od Europske unije. Pravilo 90/180 primjenjuje se na kratkotrajni boravak u Schengenu, a ne automatski na sve države EU.
Što ako pri posljednjem ulasku nisu uzeti otisci prstiju ni fotografija?
Mnogi građani BiH koji imaju radne i boravišne dozvole u Njemačkoj, Austriji ili Sloveniji primijetili su da prilikom ulaska u Schengen nisu morali prolaziti novu biometrijsku registraciju.
Razlog je jednostavan.
Prema pravilima sistema EES, osobe koje imaju važeću dugoročnu vizu ili dozvolu boravka izdatu u državi koja primjenjuje EES izuzete su od registracije namijenjene putnicima na kratkotrajnom boravku.
Takvi putnici na granici pokazuju putovnicu i odgovarajući dokument o boravku.
Međutim, kada dugoročna viza ili boravišna dozvola istekne, prestaje i osnova za to izuzeće.
Ako osoba nakon toga koristi pravo na bezvizni turistički boravak, na nju se primjenjuju pravila EES-a za kratkotrajne boravke.
Važno je razumjeti da neuzimanje otisaka prstiju prilikom ranijeg ulaska ne znači da osoba nema evidentiran boravak, niti joj daje dodatne dane.
EES je od travnja 2026. potpuno operativan
Europski sistem ulaska i izlaska EES počeo se postepeno uvoditi 12. listopada 2025. godine, a od 10. travnja 2026. potpuno je operativan na vanjskim granicama država koje ga primjenjuju.
Sistem bilježi ulaske i izlaske državljana trećih zemalja koji dolaze na kratkotrajni boravak, uključujući državljane Bosne i Hercegovine.
Prilikom prve registracije prikupljaju se podaci iz putne isprave, fotografija lica i propisani otisci prstiju.
EES omogućava nadležnim organima da elektronski provjere koliko je dana putnik proveo u Schengenu i je li prekoračio dozvoljeni boravak.
Međutim, on ne ukida pravo državljana BiH na bezvizni boravak i ne mijenja osnovno pravilo 90 dana u 180 dana.
Kako se registrira turistički boravak nakon isteka dozvole?
Austrijsko Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je posebno objašnjenje za osobe kojima je istekla dugoročna viza ili boravišna dozvola.
Prema tim informacijama, osoba koja nakon isteka dokumenta prelazi na kratkotrajni boravak treba biti evidentirana u EES-u.
Austrijske vlasti omogućavaju da se takva registracija obavi i unutar zemlje, kod nadležne pokrajinske policijske uprave.
Slično rješenje postoji i u Danskoj, gdje se osoba može prijaviti za EES registraciju prije napuštanja Schengena.
Danske vlasti objašnjavaju da se u takvim slučajevima kao početak kratkotrajnog boravka evidentira dan nakon isteka boravišne dozvole.
Ako osoba nije ranije registrovana, registracija se može obaviti pri izlasku iz Schengena, ali postupak tada može trajati duže.
Zato je važno provjeriti mogućnosti registracije kod nadležnih službi države u kojoj se osoba nalazi.
Primjer: Radna dozvola ističe 30. studenog
Zamislimo državljanina Bosne i Hercegovine koji ima važeću boravišnu dozvolu u Austriji do 30. studenog 2026. godine.
Tijekom prethodne godine boravio je zakonito na osnovu te dozvole i nije koristio bezvizne turističke dane.
Ako ispunjava uvjete za kratkotrajni boravak i nema drugih ograničenja, od 1. prosinca mogao bi započeti bezvizni boravak.
U tom slučaju maksimalnih 90 dana, računajući 1. prosinac kao prvi dan, završilo bi 28. veljače 2027. godine.
Međutim, to ne znači da automatski ima pravo ostati do tog datuma bez ikakve provjere.
Ako je tokom relevantnog perioda već koristio dane kratkotrajnog boravka koji se uračunavaju u pravilo 90/180, raspoloživi broj dana može biti manji.
Također, na pravo boravka mogu utjecati odluke nadležnih organa, nacionalni propisi i druge okolnosti pojedinačnog slučaja.
Smijete li nastaviti raditi tijekom tih 90 dana?
Ovo je jedna od najvažnijih razlika koju građani moraju razumjeti.
Pravo na turistički ili drugi dozvoljeni kratkotrajni boravak ne znači da osoba smije nastaviti raditi nakon isteka radne dozvole.
Ako je radna ili boravišna dozvola bila osnov za zaposlenje, njenim istekom može prestati i pravo na rad.
Bezvizni boravak namijenjen je kratkotrajnim posjetama i drugim dozvoljenim aktivnostima, a ne predstavlja zamjenu za odobrenje za zaposlenje.
Osoba koja ostane još 90 dana ne smije pretpostaviti da može nastaviti raditi kod istog poslodavca bez odgovarajućeg radnog statusa.
Kršenje pravila o zapošljavanju može dovesti do novčanih kazni i drugih posljedica prema nacionalnom zakonodavstvu.
Što ako ste već podnijeli zahtjev za produženje vize?
Posebnu grupu predstavljaju radnici koji su prije isteka dozvole podnijeli zahtjev za njeno produženje.
U određenim državama pravovremeno podnesen zahtjev može omogućiti nastavak zakonitog boravka do donošenja odluke.
Međutim, pravila se razlikuju zavisno od države, vrste dozvole i osnova boravka.
Nije isto ako je osoba pravovremeno podnijela zahtjev i dobila potvrdu o nastavku zakonitog boravka ili ako joj je dozvola istekla, a novi zahtjev nije predala.
Posebno je važno provjeriti omogućava li dokument izdat tokom postupka produženja i nastavak rada ili samo boravak.
Takve potvrde ne treba poistovjećivati s turističkim boravkom od 90 dana.
Što morate imati ako ostajete kao turista?
Za bezvizni boravak državljani BiH moraju imati odgovarajuću biometrijsku putovnicu
Prema općim pravilima Schengena, pasoš treba biti izdat u posljednjih deset godina i važiti najmanje tri mjeseca nakon planiranog izlaska iz Schengenskog prostora.
Osoba također mora moći opravdati svrhu i uslove boravka, raspolagati dovoljnim financijskim sredstvima i ispunjavati druge uslove za zakoniti kratkotrajni boravak.
Važno je sačuvati prethodnu boravišnu dozvolu, dugoročnu vizu i dokumente koji potvrđuju period zakonitog boravka.
Takva dokumentacija može biti korisna pri kontroli, posebno kada EES nema raniju evidenciju turističkog ulaska jer je osoba ušla kao nosilac dugoročne dozvole.
Što ako ostanete duže od dozvoljenog perioda?
Prekoračenje dozvoljenog boravka može imati ozbiljne posljedice.
Nadležni organi mogu pokrenuti postupak povratka, izreći kaznu ili, u zakonom predviđenim slučajevima, odrediti zabranu ponovnog ulaska.
