Soreca: EU se priprema za prijem novih članica, BiH je mjesto u europskoj obitelji

Europska unija priprema se za prijem novih članica, prvi put nakon više od desetljeća. Proširenje Unije realna je mogućnost u narednim godinama. Njegova hitnost, uvažavajući geopolitičke promjene i osiguranje mira i stabilnosti na europskom kontinentu, čini proširenje jednim od najvećih prioriteta Europske unije. Potvrda toga su i nedavni posjeti Bosni i Hercegovini predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, predsjednika Europskog vijeća Antónia Coste, visoke predstavnice i potpredsjednice Kaje Kallas te povjerenice za proširenje Marte Kos.

U procesu proširenja jasno postoje oni koji su otišli najdalje. Crna Gora postavila je cilj da okonča pregovore o pristupanju do kraja 2026. godine, Albanija do kraja 2027. godine. Bosna i Hercegovina, unatoč velikom potencijalu ove zemlje, još uvijek nije formalno započela proces pristupnih pregovora.

U Izvješću o Bosni i Hercegovini, objavljenom jučer u okviru Paketa o proširenju, navode se određeni pozitivni koraci, uključujući usvajanje zakona o zaštiti podataka i graničnoj kontroli, kao i potpisivanje statusnog sporazuma s Frontexom, što je rezultiralo angažmanom više od stotinu službenika Frontexovog Stalnog korpusa u Bosni i Hercegovini radi pružanja podrške Graničnoj policiji BiH. Međutim, cjelokupna slika za 2025. godinu ističe nedostatak napretka. Izvješće bi trebalo poslužiti kao ključni vodič koji može pomoći Bosni i Hercegovini da nadoknadi izgubljeno vrijeme. Postoje određene naznake da bi u predstojećem periodu Bosna i Hercegovina mogla usvojiti Zakon o VSTV-u BiH i Zakon o sudovima, te imenovati glavnog pregovarača i pregovarački tim, čime bi se stvorile pretpostavke za održavanje prve Međuvladine konferencije i otvaranje pristupnih pregovora.

Kako je jučer istaknula visoka predstavnica i potpredsjednica Kallas prilikom predstavljanja paketa o proširenju, pristupanje Europskoj uniji ostaje pravičan i izazovan proces, temeljen na ostvarenom napretku. Zakon o VSTV-u BiH i Zakon o sudovima morat će biti usvojeni u cijelosti u skladu s europskim standardima, prvenstveno u skladu s preporukama Venecijanske komisije i preporukama Europske komisije.

Kada je riječ o imenovanju glavnog pregovarača i pregovaračkog tima, kao i kod svih drugih zemalja u pristupnim pregovorima, tu odluku donosi Bosna i Hercegovina u skladu s Ustavom i relevantnim propisima. Za EU je najvažnije da Bosna i Hercegovina ima pouzdanog sugovornika s Europskom komisijom. Da bi se to postiglo, glavni pregovarač i pregovarački tim moraju moći nastupati jednim glasom, u ime cijele zemlje, te biti operativni, tj. imati resurse, kapacitete i znanje za efikasno vođenje pregovora Bosne i Hercegovine s EU.

Prva Međuvladina konferencija mogla bi se organizirati do kraja 2025. godine, pod uvjetom da se ispune svi uvjeti. Želimo izbjeći situaciju u kojoj institucije u Bosni i Hercegovini gube vrijeme i tijekom 2026. godine, upravo u trenutku kada druge zemlje u regiji koriste svoje vrijeme produktivno kako bi napravile završne korake ka punopravnom članstvu.

Bosna i Hercegovina ima složeno uređenje koje iziskuje koordinaciju i usklađivanje obično suprotstavljenih političkih stavova. Posljedično, donošenje odluka često traje duže. Uz osiguranje da uređenje omogućava diskusije iz različitih perspektiva i iznalaženje kompromisnih rješenja, ključno je i da Bosna i Hercegovina ima funkcionalnije demokratske institucije koje mogu jednostavnije donositi odluke.

Jedan od razloga zbog kojih želimo što prije formalno pokrenuti proces pristupnih pregovora – osim što je to korak naprijed ka punopravnom članstvu – jest i sama činjenica da pregovori predstavljaju priliku da se na sveobuhvatan i strukturiran način razgovara o uređenju Bosne i Hercegovine, uz snažniju podršku šire ekspertize koja postoji u okviru Europske komisije. Okvir pristupnih pregovora, sa svojom metodologijom klastera i poglavlja, nudi najbolji način za podršku zemlji u uspostavljanju funkcionalnijih demokratskih institucija koje joj omogućavaju da uspije i zauzme svoje mjesto u Europskoj uniji.

Usuglašavanjem Reformske agende za Plan rasta u rujnu, vlasti Bosne i Hercegovine su još jednom pokazale da je, kada postoji politička volja, moguće da zemlja postigne usuglašena, konsenzualna rješenja u kojima su svi na dobitku i koja donose koristi svima koji žive u ovoj zemlji. Preostalo je tek nekoliko koraka do formalnog pokretanja pristupnih pregovora koji bi trebali imati transformativni učinak na funkcioniranje institucija Bosne i Hercegovine. Sada je vrijeme da se ti koraci naprave.