Hip_Urednik
Štrajk zdravstvenih djelatnika u HNŽ-u traje već šest mjeseci, a kraj mu se još uvijek ne nazire. Naprotiv, najavljene su rigoroznije mjere ukoliko ne dođe do potpisivanja kolektivnog ugovora.
U Mostaru je u utorak održana još jedna prosvjedna šetnja u nizu, tijekom koje su zdravstveni djelatnici poručili da neće odustati od svojih zahtjeva, zaprijetivši blokadom ulica i postavljanjem šatora ispred zgrade Vlade HNŽ-a, nakon što je početkom ovoga tjedna štrajk proglašen nelegalnim.
Vlada HNŽ-a tada je zatražila od ravnatelja zdravstvenih ustanova uspostavljanje pune zdravstvene zaštite i pružanje svih zdravstvenih usluga pacijentima, na što su Sindikati odgovorili kako štrajk može prekinuti isključivo odluka Općinskog suda u Mostaru te poručili da će protiv svih koji na bilo koji način budu proglašavali štrajk nezakonitim ili vršili pritiske na njihove članove podnijeti kaznene prijave nadležnom županijskom javnom tužiteljstvu zbog zlouporabe službenog položaja i ovlasti.
Milenko Bevanda: Pacijent u HNŽ-u se više ne smije vratiti nepregledan
I dok zdravstvena agonija u Hercegovačko-neretvanskoj županiji traje mjesecima, kolateralne žrtve i oni koji najviše ispaštaju su pacijenti, primorani unatoč redovnom uplaćivanju doprinosa, odlaziti u privatne ambulante kako bi dobili usluge koje su zbog štrajka već pola godine dostupne u smanjenom opsegu.
Pacijenti najviše ispaštaju
Portalu Jabuka.tv obratili su se građani koji se pitaju tko će im refundirati novac koji uplaćuju za preglede koje moraju snositi iz vlastitih džepova.
Stoga smo 19. veljače poslali upit Zavodu za zdravstveno osiguranje HNŽ-a, tražeći informaciju o tome kako se štite prava pacijenata kada dostupnost usluga nije u punom opsegu. Odgovor na naš upit nismo zaprimili.
Ipak, iz Zavoda su u međuvremenu oglasili priopćenjem za javnost u kojem su naveli da u pregovorima između sindikata i poslodavaca stoje na strani osiguranika, pozvavši osiguranike da prijave svako ne pružanje zdravstvenih usluga u ugovornim domovima zdravlja i bolnicama na području HNŽ-a.
Ukoliko zdravstvena ustanova ili djelatnik odbije pružiti određenu uslugu, osiguranik ima pravo i treba zatražiti pisanu potvrdu da se usluga ne može pružiti zbog štrajka ili drugih okolnosti. Takva potvrda služi kao dokaz u postupku nadzora i zaštite prava osiguranika. Ako djelatnik odbije izdati potvrdu, osiguranik treba u prijavi navesti ustanovu, odjel i vrijeme kada mu je usluga odbijena. Sve prijave bit će razmotrene u najkraćem mogućem roku, a osiguranik će biti informiran o ishodu. Zavod će postupiti sukladno zahtjevu osiguranika ako želi da njegov identitet ne bude korišten prilikom kontrole ustanove, naveli su u priopćenju.
Dodatnu nelogičnost pacijentima stvara činjenica da rok za uplatu premije zdravstvenog osiguranja istječe 28. veljače. Uplaćivanjem premije koja iznosi 20 KM osiguranici su oslobođeni plaćanja participacije za 134 zdravstvene usluge, usluge koje, podsjećamo, zbog štrajka trenutno ne mogu koristiti.
HNŽ: Uskoro istječe rok za redovitu distribuciju premije zdravstvenog osiguranja
Inače, premija zdravstvenog osiguranja nije uvjet za ostvarivanje zdravstvene zaštite, a njen model i obveze variraju među županijama, dok se plaćanje i visina uređuju odlukama i pravilnicima zavoda. Primjerice, u Tuzlanskoj županiji građani su oslobođeni plaćanja markice jer trošak preuzima županijski proračun.
“Sve je normalno”
Iz Sveučilišne kliničke bolnice Mostar (SKB Mostar) su ranije u izjavi za medije kazali kako se, unatoč štrajku dijela medicinskog osoblja, odvija normalan rad te kako uspijevaju odgovoriti potrebama pacijenata u izvanrednim okolnostima. Ni oni na naš upit o uslugama u smanjenom opsegu, listama čekanja i planovima nadoknade odgođenih termina od 19. veljače nisu odgovorili.
Zavod ZZO HNŽ, inače, osim sa SKB Mostar, ima ugovore s Općom bolnicom ‘Dr. Safet Mujić’ Mostar te domovima zdravlja u Mostaru, Starom Gradu, Čapljini, Čitluku, Jablanici, Konjicu, Neumu, Rami, Šćipama, Stocu, Uzinovićima i Ravnom.
Odluka o poslovima koji se ne mogu prekidati za vrijeme štrajka zaposlenika Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar, uključuje sljedeće poslove: hitna medicinska pomoć, zbrinjavanje životno ugroženih pacijenata u svim bolničkim jedinicama, onkološka terapija (kemoterapija, zračenje, biološka terapija), liječenje hematoloških i transplantiranih pacijenata, dijalizni tretmani, neodgodivi operativni zahvati, intenzivna i postoperativna njega, laboratorijska i radiološka dijagnostika za hitne slučajeve te skrb o hospitaliziranim pacijentima kada bi prekid liječenja ugrozio život ili doveo do trajnih posljedica.
Kvesić: SKB Mostar je veliki pogon, unatoč štrajku radimo manje-više normalno
U ranije spomenutom priopćenju Zavod je naveo da će, u skladu s ugovorima za 2026. godinu, u slučaju smanjenja obujma pruženih usluga izvršiti smanjenje redovitih mjesečnih tranši navedenim zdravstvenim ustanovama.
Ima li kraja?
Podsjetimo, štrajk u HNŽ-u započeo je u kolovozu prošle godine, a prema procjenama, u štrajku sudjeluje oko 4.000 zdravstvenih djelatnika.
Zdravstveni djelatnici traže povećanje koeficijenta za 0,2%, što bi značilo povećanje plaće od 60 do 80 KM za dvije kategorije zaposlenika, objasnio je predsjednik Nezavisnog sindikata SKB Mostar, Ivica Anić, dodavši kako je sindikat nekoliko puta dodatno snižavao svoje zahtjeve. On je u izjavi za medije na spomenutoj prosvjednoj šetnji kazao kako je sindikat bio spreman za potpisivanje kolektivnog ugovora i završetak štrajka, no kako su pregovori propali zbog izostanka odaziva ministra zdravstva HNŽ-a Milenka Bevande.
Bevanda, s druge strane, tvrdi da u proračunu nema dovoljno sredstava za ispunjenje zahtjeva zdravstvenih radnika.
Sindikat je ranije, uz zahtjev za Bevandinu ostavku, zatražio i ostavke premijerke HNŽ Marije Buhač te ministra financija Adila Šute, koje smatraju odgovornima za stanje u zdravstvenom sektoru, istovremeno spočitavajući favoriziranje liječnika i stomatologa s kojima je kolektivni ugovor potpisan krajem prošle godine.
I dok obje strane ističu potrebu što skorijeg završetka agonije zbog pacijenata, pravo pitanje ostaje: kako će se nadoknaditi i kompenzirati nemogućnost korištenja zakonski zajamčenih zdravstvenih usluga koje su pacijentima uskraćene tijekom svih ovih mjeseci.
(www.jabuka.tv | D. Medić)
The post Uplaćuju zdravstveno, a usluga nema: Pacijenti kao kolateralne žrtve štrajka u HNŽ-u first appeared on Jabuka.tv.
