Hip_Urednik
Među stotinama tisuća građana BiH koji u potrazi za boljim i stabilnijim životom napuštaju državu veliki je broj i zdravstvenih djelatnika. Deseci liječnika specijalista i doktora medicine svake godine napuštaju FBiH, a nedostatak kadrova u pojedinim zdravstvenim ustanovama prijeti kolapsom ukupnog zdravstvenog sustava, upozorili su iz Sindikata doktora medicine i stomatologije FBiH.
Samo u posljednjih pet godina BiH je napustilo 1200 doktora opće medicine i doktora specijalista, objavila je krajem prošle godine Međunarodna organizacija za migracije (IOM). Istraživanje je bilo usmjereno na obujam iseljavanja zdravstvenih stručnjaka iz oblasti informacijsko-komunikacijskih tehnologija i utvrđeno je da je odlazak na rekordnoj razini te da iz godine u godinu raste.
Alarmantni podaci o odlascima
“Većina iseljenika odlazi u Hrvatsku, Njemačku i Sloveniju, zatim Austriju i Italiju, dok se u posljednje vrijeme nešto manji broj migranata iz BiH iseljava u Češku, Norvešku i Švedsku. Glavna destinacija zdravstvenih djelatnika, većinom mladih medicinskih sestara, jest Njemačka, no onamo također ide značajan broj doktora medicine, doktora stomatologije i farmaceuta” navedeno je u publikaciji IOM-a.
U BiH nema preciznih, službenih podataka o broju državljana izvan domovine, pa i onih koji žive u njoj, podaci se zasnivaju na procjenama. Ono što je, međutim, nedvojbeno jest da BiH, uz Albaniju, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, ima najmanji broj liječnika u odnosu na broj stanovnika u Europi.
U Federaciji BiH između 5000 i 7000 liječnika je zaposleno, a nedostaje ih još najmanje toliko kako bi zdravstvena zaštita dosegnula razinu moderne europske države. Nedostatak pogađa gotovo sve specijalizacije – od pedijatrije do neurologije i neurokirurgije – a stanje se mijenja iz dana u dan.
Mladi liječnici pred odlukom
S problemom odlaska liječnika i medicinskih sestara BiH se suočava od završetka rata do danas. Iako su materijalni uvjeti rada u europskim zemljama znatno bolji, financijski razlozi nisu uvijek presudni.
Godine 2015., 2016. i 2017. govorilo se o pravom egzodusu liječnika iz BiH. Taj je trend među liječnicima srednje životne dobi, u najproduktivnijim godinama, djelomično usporen 2018. i 2019., no problem mladih liječnika ostaje izražen. Riječ je o onima koji su tek završili fakultet, specijalizirali ili čekaju specijalizaciju.
Prema podacima Liječničke komore, u protekloj godini Federaciju Bosne i Hercegovine napustilo je između 30 i 40 specijalista te 25 doktora medicine. Prema riječima dr. Rifata Rijada Zaida, predsjednika, riječ je o nepotpunim podacima jer dvije županije – Hercegovačko-neretvanska i Zapadnohercegovačka – nisu članice Liječničke komore FBiH.
“Riječ je o broju od 65 liječnika, s tim da ni taj broj u potpunosti nije precizan jer Federalna komora dobiva podatke na osnovi ispisnice iz županijskih komora, ali postoje doktori medicine koji se ne upisuju u komoru, nego odmah nakon završenog medicinskog fakulteta napuštaju BiH i odlaze raditi vani” kazao je za Faktor Zaid.
Nedostatak kadra prijeti sustavu
Navodi kako mu nisu jasni razlozi zbog kojih liječničke komore Hercegovačko-neretvanske i Zapadnohercegovačke županije još uvijek nisu članice krovne komore.
“Nadam se da će u ovoj godini vodstva tih dviju komora shvatiti zakonitost rada i mogućnost zajedničkog unaprjeđenja zdravstvenog sustava u Federaciji. Ja sam već obavio razgovore s kolegama i nadam se da ćemo i to uskoro završiti, tako da postanu naše članice” dodaje Zaid.
Kaže kako je sve izraženiji trend prelaska specijalista i doktora medicine iz javnog u privatni sektor. Razlog su, kaže, veće plaće i bolji uvjeti rada.
“To jest veliki problem jer postoji bojazan da neki od najistaknutijih i najboljih liječnika u javnim zdravstvenim ustanovama napuste ih i prijeđu u privatni sektor, što bi promijenilo uvjete zdravstvenog sustava za osiguranike” kaže Zaid.
Napominje da u nekim dijelovima Federacije BiH primanja liječnika nisu ni blizu razini kakva bi trebala biti. S druge strane, privatni sektor odmah nudi uvjete koji su za bosanskohercegovačke standarde više nego dobri. Ističe kako se razlike u plaćama liječnika u javnom i privatnom sektoru kreću od 200 do 500 posto.
Vrisak.info
