Hip_Urednik
Republika Srpska suočava se s izraženim demografskim izazovima jer su tijekom 2025. godine čak 52 općine i grada zabilježili negativan migracijski saldo, odnosno više se stanovnika odselilo nego što se doselilo.
Prema podatcima Republičkog zavoda za statistiku, tijekom prošle godine zabilježeno je 11.298 unutarnjih migracija u Republici Srpskoj. Od tog broja 6.356 odnosi se na međuopćinske migracije, 4.407 na međuentitetska kretanja, dok je 535 migracija evidentirano između Republike Srpske i Brčko distrikta.
Ukupni migracijski saldo Republike Srpske iznosi minus 322 stanovnika.
Istodobno, samo 12 lokalnih zajednica zabilježilo je pozitivan migracijski saldo, dok statistika pokazuje da u migracijama najviše sudjeluju mladi ljudi u dobi između 25 i 34 godine.
Najveći pozitivan migracijski saldo ima Banja Luka, kamo su se tijekom prošle godine doselila 1.643 stanovnika, dok su se 893 osobe odselile, što daje saldo od plus 750.
Na drugom je mjestu Bijeljina sa saldom od plus 344, jer se u ovaj grad doselilo 785 stanovnika, dok se 441 osoba odselila.
Pozitivan trend bilježi i Istočno Sarajevo s migracijskim saldom od plus 279. Od šest općina koje čine ovaj grad, četiri imaju pozitivan, a dvije negativan migracijski trend.
Značajan rast broja stanovnika zabilježili su i Trebinje i Laktaši. U Trebinje se doselilo 356 stanovnika, dok se 127 odselilo, što daje saldo od plus 229. Laktaši su ostvarili saldo od plus 213, s 440 doseljenih i 227 odseljenih stanovnika.
S druge strane, pojedine općine bilježe značajan odljev stanovništva. Najveći negativan migracijski saldo ima Teslić, gdje se tijekom prošle godine odselilo 226 stanovnika, a doselilo 99, što daje saldo od minus 127.
Slijedi Srebrenica s minus 126, dok je Zvornik zabilježio negativan saldo od 122 stanovnika. Negativan trend ima i Prijedor, gdje su se 492 osobe odselile, a 374 doselile, što daje saldo od minus 118. Među općinama s izraženim odljevom stanovništva su i Lopare sa saldom od minus 101.
Demograf Aleksandar Čavić upozorava da se trend unutarnjih migracija nastavlja i da veći urbani centri sve više prazne manje općine i rubne dijelove Republike Srpske.
Održavanje određenih lokalnih zajednica izravno utječe na održivost ukupnog sustava u Republici Srpskoj, jer je veoma teško organizirati proizvodnju i gospodarske aktivnosti na udaljenim područjima bez stanovništva, ističe Čavić.
On dodaje da su ta područja važna jer predstavljaju sirovinsku i proizvodnu bazu Srpske, navodeći kao primjere rubne dijelove Krajine, Šipovo, kao i općine poput Teslića i Kotor Varoša.
Čavić upozorava da unutarnje migracije stvaraju dodatni pritisak na velike gradove, posebno kada je riječ o tržištu nekretnina. Povećano doseljavanje u urbane centre podiže potražnju za stanovima i kućama, što dovodi do rasta cijena i dodatno otežava mladima rješavanje stambenog pitanja, prenosi Trebinjelive.info.
Demografi upozoravaju da bi bez ozbiljnih mjera za zadržavanje mladih ovaj trend mogao dodatno ubrzati demografsko pražnjenje brojnih općina u Republici Srpskoj.
(www.jabuka.tv)
The post Čak 52 općine u RS-u gube stanovništvo: Donosimo popis mjesta koja su u plusu first appeared on Jabuka.tv.
