Hip_Urednik
Sjedinjene Američke Države neće oprostiti, kako je naziva, “izdaju” bošnjačke politike zbog njenih veza s Iranom, što će neizbježno dovesti do kažnjavanja i prekompozicije političkog sustava u Bosni i Hercegovini, tvrdi stručnjak za sigurnost i terorizam Dževad Galijašević. On u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne ističe da će se Washington vratiti temeljnim načelima Daytonskog mirovnog sporazuma, rješavajući pritom, između ostalog, i “hrvatsko pitanje”.
Galijašević je objasnio da je Iran tijekom rata u BiH dovozio naoružanje i svoje vojnike, uključujući 1.300 pripadnika Revolucionarne garde koji su vodili strateško organiziranje oružanih snaga, planiranje akcija, logistiku te počinili zločine. Naglasio je da su Amerikanci pomagali u Bosni i Hercegovini i očekivali zahvalnost, koju, prema njegovim riječima, nisu dobili od strane na koju su se oslanjali. Stoga, smatra Galijašević, ovakvo ponašanje bošnjačke politike SAD doživljava kao izdaju.
Analiza ovih događaja, kako navodi Galijašević, uslijedit će nakon završetka rata u Zaljevu, a američke mjere mogle bi rezultirati promjenama koje će obuhvatiti i položaj Republike Srpske. Poseban fokus bit će na rješavanju hrvatskog pitanja u BiH, s naglaskom na pravo Hrvata da sami biraju svoje političke predstavnike. Galijašević upozorava da SAD više neće tolerirati sustav u kojem Bošnjaci biraju predstavnike Hrvatima, ističući da je BiH država u kojoj tri konstitutivna naroda moraju birati svoje predstavnike. On smatra da su tijekom godina uspostavljene institucije i prakse bez ustavnog utemeljenja, što je dovelo do političke i institucionalne nestabilnosti.
Govoreći o bošnjačkoj politici, Galijašević je dijeli na islamističku i titoističku struju. Iako je SDA ranije imala bliske veze s Teheranom, još iz vremena Alije i Bakira Izetbegovića, tvrdi da je u novije vrijeme napravila određeni korak unatrag. S druge strane, Galijašević ističe dublje veze između SDA i SDP-a, posebno iz razdoblja rata, sugerirajući da se ove dvije, prividno različite stranke, smjenjuju na vlasti dok politički sustav i orijentacija ostaju isti. Dodaje da SDP, iako se predstavlja kao titoistička stranka, ponekad nastupa radikalnije od SDA u suradnji s islamskim državama, prelazeći granice koje SDA, po njegovom mišljenju, prepoznaje. Takva politika, upozorava, proizvodi ozbiljne političke posljedice.
Galijašević također ponavlja tezu iznesenu još 1996. godine u američkom Kongresu, prema kojoj je Bosna i Hercegovina iranska “odskočna daska” za Europu i baza globalnog terorizma. Objašnjava da je šijitski Iran tijekom rata nastojao ostvariti utjecaj infiltracijom u različite sunitske organizacije i strukture, posebno preko Muslimanskog bratstva, s ciljem proboja među sunitsko stanovništvo i uspostave mreže suradnika. Iranski utjecaj u BiH se, prema njemu, ostvaruje i kroz mrežu kulturnih i obrazovnih institucija poput Iranskog kulturnog centra, organizacije BIRN, televizije Sahar, Perzijsko-bosanskog koledža te brojnih fondacija i nevladinih organizacija, koje mogu djelovati kao jezgra šireg utjecaja u Europi. Galijašević zaključuje da Iran u BiH nije došao graditi tvornice, već izvesti svoju revoluciju i ostvariti prodor u različite strukture, što bi moglo imati ozbiljne političke posljedice za Bosnu i Hercegovinu.
U širem kontekstu emisije Kompas, Galijašević je također analizirao globalnu sigurnosnu situaciju i mogućnost izbijanja sveopćeg rata, prosvjede potpore Iranu u Sarajevu, ulogu mudžahedina i vehabija tijekom rata i danas, utjecaj Muslimanskog bratstva, te poveznice BiH s terorističkim napadima u SAD-u i Europi, uključujući i ideje iz Islamske deklaracije Alije Izetbegovića te ciljeve bošnjačke politike i položaj Hrvata u Federaciji BiH.
