Izložba „Tragovima našega postojanja“

Fra Jozo Grbeš: Crkve i samostani svjedoci su povijesti naroda koji je kroz stoljeća uspio očuvati svoj identitet

Starost crkava i samostana svjedoči o povijesti naroda koji je kroz stoljeća uspio očuvati svoj identitet. Ova zemlja je zemlja duhovnosti, crkava i bogate povijesti. Smatram da bogatstvo i znanje koje imamo trebamo podijeliti s drugima, kazao je, među ostalim, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Jozo Grbeš prigodom otvaranja vrijedne i raritetne izložbe „Tragovima našega postojanja – projekti i nacrti katoličkih sakralnih objekata u BiH“ u kripti Franjevačkog samostana sv. Petra i Pavla u Mostaru.

Naglasio je pritom važnost očuvanja i dijeljenja povijesnog i duhovnog nasljeđa te, govoreći o budućnosti crkvenih objekata, istaknuo kako ih vidi kao trajne svjedoke mira, pomirenja i zajedništva.

– Vjerujem da će postojeće crkve i u budućnosti ostati svjedoci mira, pomirenja i zajedništva, kao i otvorene ruke prema drugima. Kroz stoljeća one su bile i ostale znak trajnosti i zajedničkog života na ovim prostorima – naglasio je provincijal na događaju koji je u sklopu Mostarskoga proljeća 2026. – XXVIII. Dana Matice hrvatske priredio Arhiv Bosne i Hercegovine.

Raritetnu izložbenu i knjišku prezentaciju vjerojatno najvažnijih povijesnih identitetskih temelja Hrvata u BiH, a nakon dugog i mukotrpnog istraživanja u Arhivu Bosne i Hercegovine i drugdje, priredilo je dvoje znanstvenika-istraživača, djelatnika Arhiva BiH, viša arhivistica prof. Sandra Biletić i arhivski savjetnik prof. dr. sc. Šimun Novaković. Riječ je, u neku ruku, i o povijesnoj izložbi, s obzirom na to da se dosad na jednome mjestu nikada nije našlo ovoliko znanstveno istraženih podataka s kompetentnim autorskim deskripcijama.

U realiziranju ovog projekta autori izložbe imali su svesrdnu podršku Hercegovačke franjevačke provincije i Franjevačke provincije Bosne Srebrene budući da je od davnina Bosna i Hercegovina fratrima protkana – koji su u nju došli kao misionari te postali starosjediocima.

Prof. dr. sc. Šimun Novaković, obraćajući se uime autora izložbe, kazao je kako je ovaj projekt rezultat višegodišnjeg istraživanja u arhivskim fondovima u Bosni i Hercegovini.

– Nakon višegodišnjeg istraživanja u Arhivu Bosne i Hercegovine, kolegica Sandra Biletić i ja priredili smo ovu izložbu – kazao je Novaković, dodajući kako su, osim građe Arhiva BiH, koristili i građu drugih javnih i crkvenih arhiva.

Izložba obuhvaća i gradivo vezano uz grkokatolički bosanskohercegovački vikarijat, koji djeluje u sastavu Križevačke eparhije u RH. Uz izložbu je otisnut i prateći katalog. Na oko 150 panoa predstavljena je cjelokupna mreža katoličkih župa u BiH, s osnovnim povijesnim podacima, projektima, nacrtima i fotografijama.

– Uz svaki pano nalazi se i karta lokacije župe, a posjetiteljima su dostupni i QR kodovi koji omogućuju pristup dodatnim informacijama o svakoj župi – istaknuo je Novaković.

Autori naglašavaju kako izložba na jednom mjestu okuplja velik broj znanstveno obrađenih podataka, projekata, nacrta i povijesnih prikaza koji svjedoče o važnom identitetskom i kulturnom sloju Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Njome je želja u svijesti gledatelja stvoriti sliku kamenog zdanja, koje svjedoči o postojanju jednog naroda, koji iako na razmeđu civilizacija, stoljećima tlačen i ubijan, još uvijek stameno stoji na pradjedovskoj grudi. Također, ovo je i ispričana priča o duhovnim pastirima i vjerničkom puku, koji su smogli snage na spaljenom ognjištu i porušenoj crkvi, započinjati život iz početka, čemu smo svjedočili i nakon proteklog rata…, kazano je.

Nazočnima se na samome početku obratio i dr. fra Mario Knezović, gvardijan Franjevačkog samostana sv. Petra i Pavla u Mostaru. Prigodne je riječi, uime Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, koji je podržao izložbu, uputio generalni konzul RH u Mostaru dr. Marko Babić. Kroz večer je publiku vodila glavna tajnica MH Mostar Misijana Brkić Milinković, koja je, među ostalim, podsjetila i na prve programe Dana Matice hrvatske koji su održavani u tada još nedovršenoj samostanskoj kripti.

Recenzenti su dr. fra Robert Jolić, arhivar Hercegovačke franjevačke provincije, i prof. dr. sc. Miroslav Malinović s Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci. Kratki osvrt na povijest Katoličke crkve u BiH priredio je mons. dr. Tomo Vukšić, nadbiskup vrhbosanski.

Naglašeno je kako, unatoč negativnim statističkim pokazateljima broja katolika u Bosni i Hercegovini, koji su uvjetovani ekonomskim i političkim migracijama, te naposljetku i progonima tijekom Domovinskog rata, kroz prikaz projekata i nacrta katoličkih sakralnih objekata želi se pokazati kako su katolici obitavali na cjelokupnom području Bosne i Hercegovine, te su s ostala dva naroda ravnopravni baštinici ove nam zajedničke domovine.

Večer su glazbeno obogatile mezzosopranistica Monija Jarak Mikulić uz glasovirsku pratnju prof. Marijane Pavlović i Ružica Zadrić.

Nakon Sarajeva i Mostara, ova vrijedna izložba trebala bi biti predstavljena i u Banjoj Luci, a potom i izvan granica BiH, ponajprije u Hrvatskoj. Za nju vlada veliko zanimanje, posebice među iseljeništvom.

O AUTORIMA:

Sandra Biletić završila je Povijest na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu te je više od dva desetljeća zaposlena u Arhivu Bosne i Hercegovine. Autorica je dviju knjiga, više znanstvenih i stručnih radova i članaka objavljenih u stručnim arhivskim časopisima u Bosni i Hercegovini. Kroz suradnju s Franjevačkim samostanom u Fojnici sudjelovala je u više projekata kao priređivačica i urednica knjiga.

Šimun Novaković završio je 1999. godine na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Mostaru studij kroatistike i germanistike, a 2011. godine je doktorirao na odsijeku kroatistike Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru 2013. godine je biran u znanstveno-nastavno zvanje docenta, a 2021. godine izvanrednog profesora na kolegijima jezično-povijesne tematike. Od 2014. godine do nedavno je bio zamjenik ravnatelja Arhiva Bosne i Hercegovine te je 2021. godine stekao najviše stručno zvanje u arhivskoj struci – arhivskog savjetnika. Objavio je jednu knjigu i 30-ak znanstvenih i stručnih radova iz područja jezikoslovlja, povijesti, arhivistike i paleografije. Član je redakcije časopisa Glasnika arhiva i Arhivističkog udruženja Bosne i Hercegovine, a u Republici Hrvatskoj je član uredništva časopisa MemorabiLika te uredničkog savjeta časopisa Kroatologija. Više je godina bio i predsjednik ramskog Ogranka Matice hrvatske.