Hip_Urednik
Unatoč plaći koja doseže i do 2.000 konvertibilnih maraka, osiguranom zaposlenju te značajnim beneficijama poput plaćene prakse i stipendija, mladi u Republici Srpskoj i dalje masovno izbjegavaju mesarski zanat. Ova deficitarna profesija, ključna za funkcioniranje gospodarstva, suočava se s kroničnim nedostatkom interesa, što prisiljava škole da se bore za formiranje odjela, a poslodavce da traže rješenja za popunjavanje radnih mjesta. Trenutno se mesarski zanat može izučiti u samo tri škole u RS – u Banja Luci, Prijedoru i Bijeljini, a sve se one suočavaju sa sličnim izazovima.
Banjalučka Poljoprivredna škola u protekle dvije godine nije uspjela upisati niti jedan odjel mesara, a ove godine ispraća posljednju generaciju. Ravnatelj škole, Bojan Bakal, izražava žaljenje zbog ove situacije, ističući da njihovi učenici nemaju problema sa zapošljavanjem. „Kao škola imamo potpisane ugovore s poslodavcima gdje učenici imaju plaćenu praktičnu nastavu. Već u trećem razredu dobro zarađuju za svoju dob. Malo tko danas radi za plaću ispod 2.000 KM. Oni postavljaju uvjete, koju smjenu će raditi, neće raditi vikendom… Nedostaje zanimanja i vrlo lako mogu pronaći zaposlenje“, objašnjava Bakal, dodajući da su mesari deficitarni te da učenici dobivaju mjesečnu stipendiju od 100 KM i plaćen prijevoz. Za sljedeću školsku godinu nada se upisu u kombinirani odjel pekar-mesar.
Slični problemi muče i Prijedor, gdje su privrednici izrazili snažnu potrebu za školovanim mesarima. Goran Aničić, ravnatelj Poljoprivredno-prehrambene škole u Prijedoru, potvrdio je da su prošle godine pokušali registrirati ovo zanimanje, ali bez uspjeha. Škola, uz podršku instituta iz Trenta u Italiji, trenutno oprema kabinete u nadi da će uspjeti upisati odjel. Aničić primjećuje da djeca danas općenito izbjegavaju zanate, a mesarski zanat nije popularan iz nepoznatih razloga, dok trgovačke kuće i lanci brzo prekvalificiraju radnu snagu. Bijeljina je, pak, ponovno uvela zanimanje mesara, koje je dugo bilo ukinuto, kao zajedničku odluku škole i gradskih predstavnika. Biljana Zarić, ravnateljica Poljoprivredne i medicinske škole, nada se zainteresiranim učenicima za kombinirani razred pekara i mesara, prepoznajući potrebu za ovim deficitarnim zanimanjem u njihovom kraju.
Lazo Šešić, predsjednik Obrtničke i poduzetničke komore Republike Srpske i vlasnik banjalučke mesnice „Kod Laze“, smatra da je nekadašnji razlog za izbjegavanje mesarskog posla – njegova težina – danas prevladan. „Sada su stigli strojevi. Nema fizičkog rada, sada je zapravo sve mehanizirano, samo se treba snalaziti“, ističe Šešić. Glavne krivce za nedostatak interesa pronalazi u roditeljima. „Svi žele da im djeca budu menadžeri, da rade s olovkom i papirom, da ne idu u proizvodnju, a bez proizvodnje nema života“, naglašava on. Šešić dodaje da se plaće u ovom sektoru kreću od 1.000 do 2.000 KM, te da mnogi mesari danas traže rad po satu ili učinku, slično praksi na Zapadu.
