Hip_Urednik
Meteorolog Nedim Sladić upozorava da aktualni toplinski val nije opasan samo zbog visokih temperatura zraka, već prvenstveno zbog ekstremno visoke temperature rosišta, koja je primjerenija tropskim područjima poput Vijetnama, Indonezije i Tajlanda nego našoj regiji. Ova pojava, kako ističe, znatno otežava prirodno hlađenje ljudskog tijela i predstavlja veći problem od samog termometra.
Sladić objašnjava da temperatura rosišta predstavlja vrijednost do koje se zrak mora ohladiti pri konstantnom pritisku da bi postao potpuno zasićen vlagom. Ovaj parametar ključan je jer pokazuje koliko vlage zrak sadrži, što direktno utječe na efikasnost isparavanja znoja s ljudskog tijela. Nisko rosište (ispod 15°C) omogućuje lakše isparavanje znoja i brže hlađenje, dok je rosište iznad 21°C u meteorološkoj literaturi prepoznato kao prag iznad kojeg je hlađenje otežano, a tijelo dodatno opterećeno. Zrak je tada težak i bogat vlagom, što vrućinu čini nepodnošljivijom.
Posebno zabrinjava podatak da je u Mostaru zabilježena vrijednost rosišta od 24 °C (točnije 23.7 °C), što je neuobičajeno čak i za kontinentalnu Bosnu i Hercegovinu. Sladić naglašava da 38°C pri uobičajenih 10-20 posto relativne vlage nije isto kao 38°C pri 43 posto vlage. Subjektivni osjećaj vrućine je znatno intenzivniji, što dovodi do brže iscrpljenosti tijela koje se bezuspješno bori s pokušajem hlađenja.
Ekstremnost aktualnog toplinskog vala, koji obara rekorde, posljedica je fenomena poznatog kao “omega blok”, koji je sve učestaliji uslijed usporavanja mlazne struje. Ovaj meteorološki obrazac stvara svojevrsnu toplinsku kupolu.
Omega blok karakterizira se krakom mlazne struje koji se proteže preko sjevera Velike Britanije, spuštajući se potom prema istoku i sjeveroistoku Europe. On je ugniježđen između dva polja niskog zračnog pritiska – jednog na obalama Crnog mora i drugog na obalama Iberijskog poluotoka. Kada se iscrta taj oblik, podsjeća na grčko slovo omega. U takvom bloku zrak je statičan, bez previše dinamike, što omogućuje održavanje vrlo visokih temperatura zraka na duže staze.
Sladić upozorava da razmjere ovog događaja predstavljaju ozbiljan signal o ubrzanim klimatskim promjenama. Ističe da su projekcije za 2050. godinu i scenariji koji su se tada smatrali mogućima, ponegdje već premašeni za 10 do 15 stupnjeva. To, zaključuje, jasno pokazuje ozbiljnost problema s kojim se suočavamo.
Stjepan Herceg
