Hip_Urednik
Udruženje banaka Bosne i Hercegovine izdalo je snažno upozorenje građanima o sve sofisticiranijim digitalnim prevarama koje se šire putem SMS i e-mail poruka. Cilj ovih napada je krađa povjerljivih podataka, preuzimanje kontrole nad korisničkim nalozima i izvršavanje neovlaštenih financijskih transakcija. Prema analizama stručnjaka za informacijsku sigurnost, riječ je o organiziranim i tehnički naprednim pokušajima prevare koji se značajno razlikuju od ranijih oblika phishing (krađe identiteta putem e-maila) i smishing napada (krađe identiteta putem SMS-a, WhatsAppa i Vibera).
Napadači sve češće koriste uvjerljiv jezik komunikacije, lažne SMS poruke i internetske stranice koje izgledom podsjećaju na stvarne bankarske aplikacije ili zvanične internetske stranice banaka. U najčešćem scenariju, korisnik prima poruku kojom se navodno uime banke traži hitno ažuriranje mobilne aplikacije, potvrda identiteta ili ažuriranje podataka kako bi se spriječila blokada računa ili privremena obustava usluge.
Nakon otvaranja linka iz poruke, korisnik dolazi na lažnu internetsku stranicu na kojoj se od njega traži unos podataka s platne kartice, broja telefona, jednokratnih kodova ili drugih sigurnosnih informacija. Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka, jasno je istaknuo: „Banke nikada od klijenata ne traže PIN broj kartice, CVV/CVC sigurnosni kod, jednokratne autorizacijske kodove ili druge povjerljive podatke putem SMS-a, e-maila, telefonskog poziva, društvenih mreža ili linkova dostavljenih u porukama. Ako korisnik primi takav zahtjev, treba ga smatrati pokušajem prevare i odmah kontaktirati svoju banku putem zvaničnih kanala.“ Navedene podatke treba znati isključivo vlasnik kartice ili korisnik bankarske usluge.
Kako bi se zaštitili, iz Udruženja banaka Bosne i Hercegovine pozvali su građane da se pridržavaju nekoliko jednostavnih, ali veoma važnih pravila. Nikada ne unosite PIN, CVV/CVC broj kartice, jednokratne sigurnosne kodove niti druge povjerljive podatke putem linkova pristiglih u SMS ili e-mail porukama. Svaku poruku koja stvara osjećaj hitnosti, prijeti blokadom računa, najavljuje povrat novca ili traži ažuriranje podataka dodatno provjerite direktnim kontaktom sa svojom bankom. Posebno obratite pažnju na broj telefona ili e-mail adresu pošiljaoca, kao i na internetsku adresu stranice kojoj pristupate; čak i kada stranica izgleda poznato, provjerite je li riječ o zvaničnoj adresi banke.
Ako posumnjate da ste otvorili sumnjiv link ili podijelili osjetljive podatke, odmah kontaktirajte svoju banku i mobilnog operatera radi poduzimanja zaštitnih mjera. Koristite isključivo službene aplikacije i internetske stranice banke te redovno pratite sigurnosna obavještenja koja objavljuju banke i nadležne institucije.
„Želimo poslati poruku građanima: digitalne bankarske usluge su sigurne, ali sigurnost zavisi i od opreza svakog korisnika“, dodao je Ražanica. Istaknuo je da banke u Bosni i Hercegovini kontinuirano ulažu u zaštitu svojih sistema, napredne tehnologije za prepoznavanje prevara i suradnju s regulatorima, telekom operaterima, stručnjacima za kibernetičku sigurnost i drugim nadležnim institucijama. Iz Udruženja banaka najavili su da će bankarski sektor nastaviti aktivno pratiti razvoj digitalnih prijetnji i u suradnji s relevantnim institucijama, kontinuirano unapređivati mjere zaštite korisnika, prenosi Klix. Međunarodna iskustva pokazuju da je uspješna zaštita moguća samo zajedničkim djelovanjem financijskih institucija, regulatora, telekom operatera i samih korisnika, jer nekoliko sekundi dodatne provjere često može spriječiti ozbiljnu financijsku štetu.
Stjepan Herceg
