Hip_Urednik
Visoki hrvatski dužnosnici iz Bosne i Hercegovine ostvarili su povijesni posjet Washingtonu, gdje su prvi put održali razgovore s visokim dužnosnicima američke administracije. Ovaj događaj označava prekretnicu u diplomatskim odnosima, pružajući izravnu priliku za predstavljanje interesa Hrvata iz BiH, što je dosad, prema riječima Maxa Primorca, višeg znanstvenog suradnika američke zaklade The Heritage Foundation, bilo otežano.
Primorac je istaknuo da je dosadašnji glas Hrvata u BiH bio “utišan” kroz bosanskohercegovačku diplomaciju i, po njegovom mišljenju, djelovanjem američkog Veleposlanstva u Sarajevu. Stoga ovaj posjet smatra “novim početkom hrvatsko-američkih odnosa” i izražava nadu u češće dolaske predstavnika Hrvata u Washington.
Izaslanstvo je predvodila dopredsjednica HDZ-a BiH i zastupnica u Parlamentarnoj skupštini BiH Darijana Filipović, a među članovima delegacije bio je i ministar pravde BiH Davor Bunoza. Tijekom boravka u Washingtonu, sastanci su održani i u američkom Ministarstvu energetike, gdje su razgovarali s Williamom Schiranom, zamjenikom pomoćnika ministra za multilateralnu suradnju, te Danielom Byersom, zamjenikom pomoćnika ministra za Europu i Euroaziju. Glavne teme razgovora uključivale su projekt Južne plinske interkonekcije, povezivanje BiH s LNG terminalom na Krku, američke investicije u energetiku te razvoj infrastrukture i novih tehnologija.
Primorac je kritički ocijenio da američki politički krugovi “vrlo slabo” poznaju trenutačni položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini. Posebno je kritizirao djelovanje bosanskohercegovačke diplomacije u Washingtonu, izdvojivši veleposlanika Svena Alkalaja, te Željka Komšića i Elmedina Konakovića, tvrdeći da se hrvatski i srpski politički predstavnici često lažno prikazuju kao “etnonacionalisti, separatisti i ekstremisti”, dok se marginalizacija Hrvata unutar Federacije BiH nedovoljno prepoznaje. Prema Primorcu, Komšić i Konaković su “nanijeli ozbiljnu štetu ugledu Hrvata, lažno izjednačavajući njihov zahtjev za političkom ravnopravnošću s fašizmom.”
Hrvatsko izaslanstvo je, prema Primorcu, uspješno povezalo pitanje političkog položaja Hrvata s američkim energetskim i sigurnosnim interesima u regiji. Darijana Filipović je objasnila da će političko obespravljivanje Hrvata dovesti do još veće nestabilnosti BiH, što bi ugrozilo američke energetske i sigurnosne interese, poput LNG plinovoda, koji je bio jedno od važnih pitanja za administraciju bivšeg predsjednika Trumpa. Primorac je dodao kako aktualna američka administracija, prema njegovu viđenju, snažno naglašava zaštitu prava progonjenih kršćana te da se Zapadni Balkan prestao tretirati kao projekt društvenog preoblikovanja, a fokus se vratio na energetsku sigurnost i partnerstva. Smatra i da se Hrvati u BiH više ne bi trebali pribojavati eventualnih intervencija OHR-a usmjerenih protiv njihovih izabranih predstavnika.
Pred nadolazeće opće izbore, jedno od ključnih pitanja bit će ponovno izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Primorac očekuje nastavak političkog sukoba oko tog pitanja i upozorava da će Bošnjaci ponovno pokušati preuzeti hrvatske pozicije. Naglasio je važnost ujedinjenja Hrvata iza jednog kandidata i izlaska u velikom broju na izbore kako bi izbjegli postajanje “građanima drugog reda”, smatrajući da su međusobni sukobi hrvatskih političkih opcija u takvoj situaciji besmisleni.
Zaključno, Primorac sugerira da Hrvati u BiH mogu pronaći prirodnog saveznika u aktualnoj američkoj administraciji, s obzirom na važne pozicije koje u Bijeloj kući zauzimaju praktični katolici, od kojih su mnogi upoznati i s Međugorjem. “Sada je vrijeme za djelovanje,” poručio je Primorac.
