Hip_Urednik
Prosječne neto plaće u Bosni i Hercegovini tijekom prvih šest mjeseci ove godine značajno se razlikuju ovisno o djelatnosti.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, polugodišnji prosjeci kretali su se od 1.169 do 2.278 KM, pri čemu su najniže plaće zabilježene u ugostiteljstvu, a najviše u sektoru informacija i komunikacija.
Na samom dnu ljestvice nalaze se zaposleni u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, odnosno u hotelijerstvu i ugostiteljstvu. Njihova prosječna neto plaća u prvih šest mjeseci iznosila je 1.169 KM.
Slijedi građevinarstvo, gdje je polugodišnji prosjek iznosio 1.305 KM. Zaposleni u trgovini na veliko i malo te popravku motornih vozila i motocikala primali su u prosjeku 1.374 KM, dok je prosječna plaća u prerađivačkoj industriji iznosila 1.387 KM.
U sektoru poslovanja nekretninama prosječna neto plaća bila je 1.449 KM, dok je u poljoprivredi, šumarstvu i ribolovu iznosila 1.453 KM.
Plaće u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima dosegnule su 1.458 KM, a u prijevozu i skladištenju 1.459 KM. Po 1.460 KM iznosio je prosjek u sektoru opskrbe vodom, uklanjanja otpadnih voda, gospodarenja otpadom i sanacije okoliša te u djelatnostima umjetnosti, zabave i rekreacije.
Gdje su plaće najviše?
S druge strane, među najbolje plaćenim djelatnostima prednjače informacije i komunikacije. Zaposleni u ovom sektoru tijekom prvih šest mjeseci ove godine imali su prosječnu neto plaću od čak 2.278 KM.
Slijedi financijski sektor i osiguranje s prosjekom od 2.222 KM. U zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti prosječna plaća iznosila je 2.115 KM, dok je u javnoj upravi i obrani te obveznom socijalnom osiguranju prosjek bio 2.113 KM.
U proizvodnji i opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji prosječna plaća iznosila je 2.063 KM, dok su zaposleni u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima u prosjeku primali 1.954 KM.
U vađenju ruda i kamena prosječna plaća bila je 1.874 KM, dok je u ostalim uslužnim djelatnostima iznosila 1.704 KM. Obrazovanje je imalo polugodišnji prosjek od 1.672 KM.
Velika potražnja, ali niske plaće
Ekonomist Igor Gavran upozorava da bi medijalna plaća bila bolji pokazatelj stvarnog stanja i primanja većine zaposlenih, ali smatra da i dostupni podaci jasno pokazuju stanje na tržištu rada.
Gavran posebno ističe nesrazmjer između potražnje za radnicima i visine njihovih primanja u pojedinim sektorima.
Prema njegovom mišljenju, upravo su niske plaće jedan od razloga zbog kojih u ugostiteljstvu, građevinarstvu i trgovini postoji velika potražnja za radnom snagom.
Posebno je ukazao na građevinski sektor i činjenicu da se nekretnine u BiH prodaju po vrlo visokim cijenama, dok su prosječne plaće građevinskih radnika među najnižima.
Gavran smatra i da su primanja u javnoj upravi nesrazmjerno viša u odnosu na neke druge djelatnosti, uz istodobno bolje uvjete rada i, kako navodi, često nižu učinkovitost.
Podaci o plaćama tako ponovno otvaraju pitanje strukture tržišta rada u BiH, a posebice činjenice da su upravo sektori poput ugostiteljstva, građevinarstva i trgovine, koji već godinama imaju izražen manjak radne snage, istodobno među onima s najnižim prosječnim primanjima.
Vrisak.info
