Federalno ministarstvo rada i socijalne politike predložilo je u siječnju 2026. godine nacrt novog Zakona o radu u Federaciji Bosne i Hercegovine, najavljujući najopsežniju reformu radnog zakonodavstva u posljednjih deset godina. Ključne izmjene obećavaju značajno unapređenje radničkih prava, s fokusom na stalne ugovore kao pravilo, uvođenje plaćene pauze koja se uračunava u radno vrijeme te ukidanje dosadašnjeg zakonskog ograničenja maksimalnog trajanja godišnjeg odmora.
Nakon što ga Vlada FBiH usvoji, prednacrt ulazi u parlamentarnu proceduru, gdje će proći javnu raspravu u trajanju od 30 do 90 dana. Konačan prijedlog zakona stupit će na snagu tek nakon što ga, u istovjetnom tekstu, usvoje Vlada i oba doma Parlamenta FBiH.
Jedna od najvažnijih novina jest da ugovor na neodređeno vrijeme postaje osnovni oblik zapošljavanja. Ugovori na određeno moći će se sklapati samo iz jasno definiranih i objektivno opravdanih razloga, poput zamjene privremeno odsutnog radnika, rada na vremenski ograničenom projektu ili privremenog povećanja obima posla. Ako u ugovoru nije precizirano vrijeme trajanja, smatrat će se da je radnik zaposlen za stalno, čime se poslodavcima otežava praksa izbjegavanja stalnog zaposlenja.
Novi zakon postavlja stroga ograničenja za ugovore na određeno vrijeme: s istim radnikom moći će se potpisati najviše tri uzastopna ugovora, čije ukupno trajanje ne smije prijeći dvije godine. Prekid rada kraći od 60 dana neće prekinuti brojanje roka, a nakon isteka maksimalnog perioda ili broja ugovora, poslodavac će istog radnika moći ponovno angažirati na određeno tek nakon pauze od najmanje šest mjeseci. Radni odnos smatrat će se sklopljenim na neodređeno vrijeme i ako radnik nastavi raditi nakon isteka ugovora na određeno ili ako radi duže od dvije godine bez zakonski priznatog prekida.
Dodatna zaštita predviđena je i za radnike koji rade “na crno”. U tim slučajevima, pretpostavljat će se da je osoba u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, osim ako poslodavac na sudu ne dokaže suprotno. Također, poslodavac će biti obvezan radniku prije stupanja na rad uručiti pisani primjerak ugovora i kopiju prijave na obvezna osiguranja. Radnici zaposleni na određeno vrijeme morat će imati potpuno iste uvjete rada kao i njihovi kolege na neodređeno, uključujući plaću, stručno usavršavanje i pristup informacijama o slobodnim pozicijama za stalni posao.
Prednacrtom se uvodi i pravo na plaćenu pauzu od 30 minuta koja ulazi u radno vrijeme za radnike koji rade najmanje šest sati dnevno. Maloljetnici će imati pravo na pola sata neprekidne pauze ako rade duže od četiri i po sata. Prekovremeni rad moći će se pravdati samo stvarnim izvanrednim situacijama, a nedostatak radnika više se neće smjeti prikazivati kao izvanredna okolnost. Poslodavci će biti dužni voditi preciznu evidenciju radnog vremena, a unaprijed će morati odrediti raspored rada, ukidajući praksu radnika “na poziv”.
Zakon predviđa da svi radnici imaju pravo na najmanje 20 radnih dana plaćenog godišnjeg odmora (25 dana za maloljetnike i radnike na teškim poslovima), pri čemu se ukida dosadašnje ograničenje maksimalnog trajanja odmora, otvarajući mogućnost za duži odmor kroz kolektivne ugovore ili pravilnike. Zabranjeno će biti odricanje od odmora ili njegova novčana isplata tijekom trajanja radnog odnosa. Godišnji odmor moći će se koristiti u više dijelova, s tim da prvi dio mora trajati najmanje 12 radnih dana i iskoristiti se do kraja tekuće godine. Radnici će imati pravo i na jedan dan godišnjeg odmora koji mogu iskoristiti po želji, uz prethodnu obavijest poslodavcu.
Nadalje, radnici će dobiti pravo na plaćeno odsustvo za važne životne događaje, do sedam radnih dana godišnje za vjenčanje, rođenje djeteta, težu bolest ili smrt člana uže obitelji. Očevi će imati pravo na odsustvo nakon rođenja djeteta, a jedan roditelj na slobodan dan za polazak djeteta u prvi razred. Dobrovoljni davaoci krvi dobit će jedan plaćeni slobodan dan. Poslodavci će također morati omogućiti između četiri i šest plaćenih slobodnih dana godišnje za vjerske ili tradicijske potrebe, te tjednu pauzu do 60 minuta za vjerske obrede koja ulazi u radno vrijeme.
Novi zakon detaljno regulira i posebne oblike rada poput sezonskog, probnog i agencijskog zapošljavanja, dajući im jasnu svrhu i trajanje kako bi se spriječile zloupotrebe. Sezonski rad bit će posebno definiran za djelatnosti ovisne o godišnjim dobima, s ugovorima na određeno vrijeme u trajanju najviše šest mjeseci godišnje. Probni rad moći će trajati najduže šest mjeseci i neće se smjeti ponavljati za isto radno mjesto. Ustupanje radnika putem agencija bit će strogo regulirano, uz obvezu osiguravanja jednakih uvjeta rada kao za ostale zaposlenike tvrtke korisnika.
Predložene izmjene također uključuju stroža pravila za preraspodjelu radnog vremena, zaštitu za noćni i smjenski rad te zagarantiran dnevni i tjedni odmor. Radnici će imati pravo na najmanje 12 sati neprekidnog dnevnog odmora i 24 sata tjednog odmora. Za pomorske ribare predviđeno je donošenje posebnog pravilnika koji će urediti njihovo radno vrijeme i odmore. Uspjeh ove reforme, naglašavaju iz Ministarstva, ovisit će o dosljednoj inspekcijskoj kontroli na terenu, kako bi se osiguralo da novi propisi ne ostanu samo mrtvo slovo na papiru.











