Hip_Urednik
Rast cijena goriva, s dizelom koji se približava granici od četiri marke, pokrenuo je lančanu reakciju poskupljenja koja se osjeća u svim segmentima života, od osnovnih namirnica do troškova grijanja, stavljajući pod ogroman pritisak već ionako rastegnute kućne proračune građana Bosne i Hercegovine. Ova poskupljenja, koja se prenose kroz skuplji transport i proizvodnju, prisiljavaju potrošače da mijenjaju svoje kupovne navike i odustaju od proizvoda koje su ranije redovno kupovali.
Udar na cijene goriva ne ostaje samo na benzinskim pumpama; njegovi se efekti prelijevaju na svaki kilometar, svaku njivu, hladnjaču i prodavnicu. Građani već plaćaju skuplji prijevoz i robu, a uskoro bi se mogao suočiti i s višim računima za struju, posebno oni koji se griju na električnu energiju. Analitičari upozoravaju da svaki novi udar ostavlja sve manje prostora za normalan život.
Konkretni podaci pokazuju ozbiljnost situacije. Kilogram junetine bez kosti poskupio je s 24 na 27 maraka u samo godinu dana, dok je kilogram kruha od pšeničnog brašna dosegao tri marke. Posljedica je jasna: cijene rastu, a sadržaj potrošačke korpe se smanjuje. Ovo je dovelo do toga da sve više građana štedi čak i na kruhu, pa redovi pred pekarama za “kruh od jučer” više nisu rijedak prizor, već pokazatelj pogoršanog životnog standarda.
Domaći proizvođači nalaze se u posebno teškoj situaciji. Na već postojeće visoke troškove, ove godine se nadovezao i udar suše koja je značajno smanjila prinose pojedinih kultura. Istovremeno, cijene goriva i repromaterijala, koje su 20 posto više nego prošle godine, dodatno poskupljuju proizvodnju. Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice, Savo Bakajlić, ističe da “nikad skuplja sjetva nije bila”, te da u konačnici najviše stradavaju poljoprivrednici, a potom i potrošači.
Ovaj zatvoreni krug, od skupljeg goriva i repromaterijala, preko suše i manjih prinosa, sve do tezge na pijaci, stvara nepremostive prepreke. Domaći proizvođači moraju pokriti sve veće troškove, dok kupci istovremeno traže što nižu cijenu. Trgovkinja na zelenoj pijaci u Bijeljini, Olivija Trifković, primjećuje da domaća roba sve teže parira uvoznoj, šaljivo dodajući da bi bez uvozne robe domaća možda bila “previše skupa”.
Pored hrane, značajno rastu i troškovi grijanja. Cijena peleta već se kreće između 700 i 900 KM po toni, a stručnjaci poput Jovana Vasilića, predsjednika Udruženja potrošača „Zvono“ Bijeljina, upozoravaju da je poskupljenje električne energije za one koji se griju na struju “naredni udar koji očekuje potrošače”. On također postavlja pitanje opravdanosti poskupljenja peleta, sugerirajući potrebu za intervencijom inspekcije.
Bosna i Hercegovina, kao jedna od zemalja s najnižim životnim standardom u Europi, gdje je BDP po stanovniku tek oko trećine prosjeka Europske unije, posebno je ranjiva na ovakve ekonomske šokove. U takvom okruženju, svaki novi rast cijena mnogo direktnije i bolnije udara na kućni budžet, dovodeći sve veći broj građana na rub egzistencije.
