Hip_Urednik
Bosna i Hercegovina nije ostvarila značajniji napredak ni u jednoj od 19 analiziranih oblasti evropskih integracija tijekom protekle godine, dok je u deset zabilježeno alarmantno nazadovanje, u sedam ograničen napredak, a u dvije stanje ostalo nepromijenjeno. Ovi zabrinjavajući nalazi predstavljeni su danas u Alternativnom izvještaju o napretku BiH na putu ka članstvu u Europskoj uniji za period 2025/2026, pod nazivom “Europski put BiH: godina izgubljenih prilika”, koji je pripremila Inicijativa za monitoring europskih integracija BiH. Izvještaj, koji obuhvata ključne oblasti poput vladavine prava, borbe protiv korupcije, funkcioniranja institucija, ljudskih prava i slobode medija, ne ostavlja prostora za optimizam, kako je izjavila predstavnica Inicijative Dragana Dardić.
Proces evropskih integracija u BiH je praktično zaustavljen zbog nefunkcioniranja ključnih institucionalnih mehanizama, ocijenio je Edo Kanlić iz Transparency Internationala BiH. On je naglasio da BiH još uvijek nema program integriranja, glavnog pregovarača niti IPA koordinatora, a nisu uspostavljene ni strukture potrebne za provođenje Plana rasta Europske unije. BiH je jedina država zapadnog Balkana koja još nije službeno pristupila Planu rasta, jer nije potpisala niti ratificirala sporazume o instrumentu i zajmu, čime je dovedeno u pitanje korištenje približno milijardu eura dostupnih sredstava. Kanlić je upozorio da bi, ukoliko do kraja godine ne bude ostvaren napredak u provođenju reformi, BiH mogla trajno izgubiti pristup sredstvima u iznosu od 373 milijuna KM.
Ozbiljni nedostaci primijećeni su i u sistemu sprečavanja sukoba interesa, gdje se državni zakon usvojen 2024. godine još ne primjenjuje adekvatno zbog neusvajanja podzakonskih akata, dok Federacija BiH od 2013. godine nema nadležno tijelo za njegovu provedbu. Direktorica Centra za istraživačko novinarstvo Lejla Bičakčić upozorila je na izostanak reformi pravosuđa, posebno zbog neusvajanja zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću i Sudu BiH, koji predstavljaju preostale ključne uvjete za nastavak evropskog puta. Prema njenim riječima, nijedan od ponuđenih zakonskih tekstova nije usklađen s preporukama Venecijanske komisije, a nedostaje i politička volja za postizanje dogovora. Posebno je alarmantan pad u procesuiranju visoke korupcije, gdje je tijekom 2025. godine podignuto samo šest optužnica, što predstavlja pad od gotovo 75 posto u odnosu na ranije godine. Oko 50 posto osuđenih za korupciju dobiva uvjetne kazne, dok se više od 54 posto riješenih prijava za korupcijska krivična djela završava bez pokretanja istrage.
Kada je riječ o zaštiti ljudskih prava, iako su u Federaciji BiH usvojene zakonske izmjene kojima je femicid definiran kao posebno krivično djelo, to nije spriječilo nova ubojstva žena, te je od polovine 2025. do kolovoza 2026. godine u BiH ubijeno najmanje deset žena. Jedinstvena baza podataka o femicidu još ne postoji. Također, izostao je napredak u pravnom priznavanju istospolnih zajednica i ujednačenoj zaštiti prava djece, posebno kada je riječ o naplati alimentacije.
U oblasti slobode izražavanja zabilježeno je nazadovanje, posebno u segmentima transparentnosti vlasništva nad medijima, regulacije online prostora i nezavisnosti Regulatorne agencije za komunikacije, izjavila je Maida Čulahović iz organizacije “Zašto ne”. BiH još nema zakonsko rješenje kojim bi se osigurala transparentnost medijskog vlasništva, niti su pokrenute konkretne aktivnosti na usklađivanju domaćih propisa s europskim Aktom o digitalnim uslugama. Kao primjer potencijalno restriktivnog reguliranja online prostora navela je odluku Općine Kakanj kojom su određeni oblici izražavanja na društvenim mrežama definirani kao prekršaji, na osnovu čega je izdato 11 prekršajnih naloga. Prednacrt Zakona o elektronskim komunikacijama sadrži odredbe koje bi mogle dodatno ugroziti političku i finansijsku nezavisnost Regulatorne agencije za komunikacije.
Šefica Sekcije za evropske integracije, politička i ekonomska pitanja Delegacije Europske unije u BiH Aurelie Valtat potvrdila je da ovogodišnji izvještaj Evropske komisije potvrđuje da, usprkos deklarativnom opredjeljenju vlasti za članstvo u EU, Bosna i Hercegovina nastavlja zaostajati na europskom putu. Iako su određeni pomaci ostvareni u borbi protiv organiziranog kriminala, zaštiti intelektualnog vlasništva i carinskoj oblasti, ozbiljni problemi ostaju u pravosuđu, borbi protiv korupcije i slobodi izražavanja. Valtat je naglasila da BiH ostaje jedina zemlja u regionu koja još nije iskoristila nijedan euro predviđen u okviru Plana rasta, a posljedice izostanka reformi direktno osjećaju građani kroz nedovoljna ulaganja u obrazovanje, zdravstvo, infrastrukturu i digitalizaciju. Učesnici konferencije poručili su da su političke i institucionalne blokade glavni razlog zastoja europskih integracija te da je neophodno hitno uspostaviti funkcionalne pregovaračke strukture, osigurati provedbu reformi i zaštitu prava građana. Alternativni izvještaj sadrži i osam ključnih preporuka usmjerenih na deblokadu europskog puta Bosne i Hercegovine.
