Home Život Divlje deponije u južnim dijelovima Mostara predstavljaju ozbiljan ekološki problem

Divlje deponije u južnim dijelovima Mostara predstavljaju ozbiljan ekološki problem

SHARE

Jug mostarske općine, turistički zanimljiv zahvaljujući prirodnim i povijesnim bogatstvima, znatno je opterećen problemima divljih deponija i nesavjesnog odlaganja komunalnog otpada. Aktualiziran je problem sanacije divlje deponije u naselju Kosor, ali upućeni u ovu problematiku upozoravaju da je problem mnogo kompleksniji i šire rasprostranjen.
Deponija u Kosoru nastala je na ranijem majdanu iz kojeg se crpio pijesak i šljunak, a njena osjetljivost posebice dolazi do izražaja zbog blizine vodotoka rijeke Bune, koji se nalazi na desetak metara do same deponije.

Haris Spahić, stanovnik Kosora, govori za Klix da su na tom lokalitetu dvije divlje deponije te da bi bilo potrebno krenuti u njihovo saniranje.

“Pored deponije koja je nastala na bivšoj separaciji postoji i još jedna bliže zračnoj luci. Treba učiniti maksimum napora da se to sanira. Sam prizor je veoma loš, a i posljedice po okolinu su sigurno ozbiljne”, govori nam Spahić.

Sve što bacimo u prirodu vraća se kao bumerang

O mogućim posljedicama struka ne želi špekulirati, ali su potrebna ispitivanja veoma skupa.

“Sigurno je da zbog krečnjačkog sastava tla, oborinske, a i podzemne vode donesu u vodotok kemijska jedinjenja sa samog smetljišta. Za ozbiljniju analizu i štetnost deponije po živi svijet u rijeci treba napraviti podrobniju analizu sastava samog otpada. Sasvim sigurno da je mikrobiološki utjecaj loš, samo je pitanje koliki je intezitet toga zagađenja. Nije isto ako se odlaže samo građevinski otpad ili se među odlaganim smećem može naći starih lijekova, baterija, akumulatora, motornog ulja i slično”, govori Pavle Spasojević, magistar ihtiologije, biolog s Univerziteta Džemal Bijedić.

Spasojević napominje da pomenuta ispitivanja nisu jeftina, a da su rađena samo za rijeku Neretvu i to dosta davno.

“Sva slična istraživanja koja bi dala točniju sliku utjecaja neke deponije na živi svijet u rijeci koštaju mnogo, ali su potencijalne negativne posljedice dalekosežne. Dolazak teških metala ili žive u rijeku do riba koje ih konzumiraju, vraća se kao bumerang, jer je riba dio naše ishrane. Analize za koje znam da su ispitivale kvalitetu ribe rađene su samo za Neretvu, ne i za pritoke, a i to je bilo dosta davno. Nalaz na živu je tada bio negativan”, dodaje Pavle Spasojević.

Educirati stanovništo

Spasojević, ali i ekolog Oliver Arapović slažu se da je izvor problema navika pretežno lokalnog stanovništva.

“Naše navike su loše, dijela stanovništva, naravno ne svih. Potrebno je mnogo više uraditi na edukaciji, kao i upozoravanju na potencijalne opasanosti. Ti južni krajevi Mostara pretendiraju da budu ozbiljna turistička odredišta, ali takve slike ne idu u tom pravcu”, napominje Oliver Arapović iz Udruženja Majski cvijet.

Kosor je samo jedan lokalitet, Arapović navodi i niz drugih.

Odvoz smeća obavljati redovnije

“Na lokalitetu Čupova i Bunskih kanala, koji su od Kosora udaljeni nekoliko kilometara, ima nekoliko deponija, a posebice je težak slučaj s divljom deponijom u Baćevićima. Sve te deponije veoma su blizu vodotoka i predstavljaju ozbiljnu opasnost. Skoro da svako naselje ima nešto slično, nama je sigurno potrebno više napora sa svih strana da se stvar uredi”, govori Arapović.

Nije odgovornost samo lokalnog stanovništva, nešto je i do javnih komunalnih poduzeća.

“Osim odgovornosti lokalnog stanovništva, trebalo bi učiniti i više na boljem odlaganju i odvozu smeća iz tih prigradskih područja. Na dosta tih lokacija, kontejnera za smeće ili ima malo ili nema nikako i onda ljudi idu linijom manjeg otpora. I odvoz smeća treba biti redovniji, često ćete vidjeti kontejner pretrpan smećem. Ako su takve scene česte po centru grada, onda je situacija u prigradskim područjima logično znatno lošija”, zaključuje Arapović.

Divlje deponije razlog su i najružnijih slika koje grad Mostar i njegova okolica mogu prezentirati, a to su zavjese od plastičnih vrećica razbacane svuda okolo. Nema tog prolaznika ovim krajevima koji sa čuđenjem nije primijetio taj ružni kolorit na ulazima u grad, posebno uz magistralnu cestu M17.

klix.ba