Ja stvarno više ne znam što mi je raditi, na rubu sam živaca – požalila nam se čitateljica iz Splita (podaci poznati redakciji) koja, kako nam je ispričala, mjesecima mirno ne spava zbog bučnog mladog para koji se uselio na kat iznad njenog stana. Priča je, upozorila nas je, poprilično delikatna, jer ni glasni tulumi ni kloparanje po pločicama u klompicama, pa čak ni perilica rublja kojoj svako malo dođe da skakuće po kupaonici, nisu najgore što se čuje iz stana na katu iznad…
– Oni se, da prostite, seksaju da se sve ori. To je potpuno neizdrživo. Čuje se ljeti kroz otvorene prozore, čuje se zimi kroz tanke zidove. Samo zamislite kako je to kad vas usred noći prenu iz sna škripa kreveta, uzdasi, uzvici… da vam ne opisujem detalje… – pomalo se skanjuje naša sugovornica.
Upravo zbog delikatnosti cijele situacije, ona i suprug prvo su vrijeme šutjeli i trpjeli, ali u jednom trenutku im je pukao film pa su odlučili diskretno upozoriti mladi par izvjesivši na oglasnoj ploči molbu “onome čiji krevet škripi” da barem malo pritegne vijke.
Probala je ufino…
Vijke su, priča, stegnuli, no oni sami se nisu utišali.
– Ona, nju se baš jako čuje – pripovijeda Splićanka i otkriva kako je nedavno potpuno izgubila strpljenje te je mlađoj susjedi na stubištu s puno obzira, ali direktno, “uletjela” s molbom da se malo stiša dok ispunjava bračne dužnosti. No, mlađa ju je bez pardona “otfikarila”.
I što sad, pita se naša neispavana sugovornica. Pozivati se na kućni red koji je ima tome i 15-20 godina otišao u povijest? Prijaviti remećenje javnog reda i mira? Zvati policiju na uviđaj?
Odgovor smo zatražili od Prekršajnog suda u Splitu, gdje su nam potvrdili da je situacija uistinu složena, jer iako bi se ovakvo ponašanje moglo podvesti pod prekršaj opisan u članku 13 Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, stvar je diskutabilna.
Tehnički problemi
– Kad je netko u svom stanu, tada nije na javnom mjestu. Obilježja javnog mjesta postoje samo ako se ponašanje reflektira na nekog izvan tog prostora – pojasnio nam je glasnogovornik splitskog Prekršajnog suda Stipe Roso.
– Pa onda se to odnosi na našu čitateljicu koja je za to vrijeme u svom stanu, znači mogla bi ih prijaviti za remećenje javnog reda i mira – poveselili smo se na trenutak brzom rješenju.
– E pa, sad, tu postoji problem. Kako dokazati da su baš taj i taj i ta i ta u to vrijeme bučili u svom stanu. To je tehnički teško izvedivo – spustio nas je odmah na zemlju stručnjak za prekršaje.
Ipak, dodao je, s obzirom na to da se spomenuti članak vrlo ekstenzivno tumači, gospođa bi mogla podnijeti prijavu i nadati se da će slučaj dospjeti pred suca koji će ga protumačiti na način da u ponašanju postoji element javnosti.
Vremenske prilike
Držeći našoj čitateljici fige, obratili smo se i splitskoj policiji od koje smo dobili potvrdu da je kod ovakvih djela najbitniji element javnosti i doznali nešto zanimljivo: nije svejedno seksaju li se glasno po danu ili po noći, a bitno je i, nećete vjerovati, kakve su vremenske prilike!
– Hoće li se intenzitet buke koja se može stvoriti vikom, lupanjem, izvođenjem glazbe i drugim načinima kvalificirati kao neki od oblika prekršaja nedozvoljenog narušavanja javnog reda i mira, ovisi o više okolnosti koje su postojale u vrijeme izvršenja djela, kao što su vremenske prilike i doba dana, način i intenzitet izvršenja prekršaja, posebna obilježja mjesta događaja. Njih je, pak, potrebno utvrđivati posebno za svaki konkretan slučaj – poručili su nam iz policije.
Kod dojava vezanih uz narušavanje javnog reda i mira, pojasnili su iz PU splitsko-dalmatinske, policijski službenici moraju utvrditi sve bitne okolnosti, a ako se na temelju utvrđenoga činjeničnog stanja utvrdi osnovana sumnja da je počinjen prekršaj iz propisa za koji je policija nadležna, policijska postaja će po službenoj dužnosti pokrenuti prekršajni progon.
Strastveni krici
Dakle, našoj čitateljici preostaje da sljedeći put kad joj nečedni susjedi pokvare noćni počinak bez oklijevanja uzme telefon u ruke i nazove policiju, a potom da moli Boga da je neka patrola u neposrednoj blizini, kako bi na vrijeme stigli na njihovu adresu te se na svoje uši uvjerila da iz stana na gornjem katu dopiru neumjesno glasni strastveni urlici.
A potom joj valja držati fige da slučaj dospije u ruke suca koji će u njenu korist protumačiti postoji li element javnosti. I, ako ju sreća stvarno posluži, možda bi sudac mogao iritantni par poslati u zatvor na mjesec dana.
Ljubavnici bi mogli u zatvor na mjesec dana
A evo što stoji u spomenutom članku 13 Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira:
‘Tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 50 do 200 DEM ili kaznom zatvora do 30 dana.’
Teorija i praksa
Kako Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira ne daje definiciju javnog mjesta, potražili smo kako se ono definira u pravnoj teoriji i sudskoj praksi.
Tamo je zauzet stav da je javno mjesto ono mjesto gdje je pristup moguć neograničenom i neodređenom broju osoba (realno javno mjesto), ali i ono mjesto koje nije dostupno neograničenom i neodređenom broju osoba, ali je radnja djela ili su posljedice djela dostupne javnosti (fiktivno javno mjesto).
Sukladno tome, prekršajima počinjenim na javnom mjestu mogli bi se smatrati i izgredi počinjeni u privatnom stanu pod takvim okolnostima da su u konkretnom slučaju bili pristupačni zapažanju publike, npr. izgredi u stanovima kod otvorenih prozora do ulice. Za ocjenu postojanja prekršaja s obzirom na “javno mjesto” nije odlučno je li u određenom momentu doista i bilo publike koja je događaj promatrala ili čula.
A kućni red?
Iz splitske policije podučili su nas da postoji još jedna mogućnost.
– Valja pripomenuti i da sukladno odredbi članka 86. stavka 1. podstavka 6. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima suvlasnici zgrade mogu donijeti vlastite odredbe o kućnom redu kojima također mogu propisati i pravila glede buke i galame – navode čuvari javnog reda i mira.
Međutim, odluči li se nagovoriti ostatak stanara iz ulaza na taj pomalo retropotez, uzalud joj trud jer za provedbu tog propisa policija nije nadležna.
Slobodna Dalmacija