Nakon dugo odgađanja, dorada i rasprava jučer je Zastupnički dom federalnog Parlamenta konačno usvojio novi Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju koji uvodi novi bodovni sustav izračuna mirovina.
Zakon je usvojen s 53 glasa za, 20 protiv i jednim suzdržanim te će, sukladno ranije potvrđenom amandmanu, stupiti na snagu 1. srpnja ove godine, naravno pod uvjetom da zakonsko rješenje dobije podršku i na Domu naroda Parlamenta Federacije koji zasjeda danas.
Minimalna mirovina
Federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača kazao je za Fenu kako ovaj zakon predviđa mehanizam zaštite najugroženijih i to putem najniže mirovine koja će ostati na razini od 326 maraka, a ista će se usklađivati s porastom troškova života. S druge strane osim bodovnog sustava koji se uvodi, Zakon predviđa i da se svi prihodi od doprinosa za MIO slijevaju na jedan račun iz kojeg bi se onda vršila isplata mirovina što će omogućiti, smatra on, transparentniji rad kao i redovitost isplata. Govoreći o općem bodu on je pojasnio kako će se isti usklađivati prema procentu porasta prosječne bruto plaće u Federacije BiH u prethodnoj godini. Mirovine bi se pak usklađivale prema procentu porasta troškova života na godišnjoj razini u Federaciji u prethodnoj godini.
Drljača je naglasio i kako će ovaj Zakon doprinijeti stabilizaciji mirovinskog fonda kao i isplata mirovina, odnosno više neće biti kašnjenja.
Bodovni sustav
Srž novog izračuna visine mirovina je da se one vežu uz uplate doprinosa, ali i godine staža, pa se tako svaka godina radnog staža boduje te visina mirovine ovisi od broja prikupljenih bodova.
Za svaku godinu staža s plaćenim doprinosom osiguranik stječe bodove proporcionalno uplaćenom doprinosu; 1 bod ako je plaća bila ista kao i prosječna plaća u Federaciji (2 boda ako je bila dvostruko veća od prosječne, 0.5 boda ako je bila pola prosječne, itd.).
Na kraju staža, broj prikupljenih individualnih bodova množi se s općim bodom koji iznosi 13,6. Oko ovog općeg boda do sada je bilo mnogo rasprava i to poglavito zbog usporedbe budućih mirovina s visinom mirovina koje su ostvarene po još uvijek važećem zakonu. Hrvatski su izaslanici u Domu naroda stoga ranije pokušali kroz amandmansko djelovanje osigurati povećanje općeg boda na 14,3, no nakon što je prijedlog Zakona o MIO/PIO vraćen Vladi na doradu ponovno je potvrđeno kako će bod iznositi 13,6, a iz Vlade su se pravdali kako je taj iznos gornja granica održivosti mirovinskog sustava.
-Jača veza iznosa mirovine i doprinosa koja se uvodi bodovnom formulom motivirat će interes osiguranika da im se doprinosi redovno uplaćuju, te demotivirati poslodavce da tu obavezu izbjegavaju bilo ne-uplatom bilo plaćanjem na crno. Tome treba doprinijeti budući razvoj informacijskog sustava mirovinskog i invalidskog osiguranja gdje bi svaki osiguranik imao pristup svojim podacima o stažu i uplatama doprinosa, te mogao adekvatno reagirati u slučaju nepravilnosti, ističu iz Vlade.
Broj godina
Uvidom u spomenuti Zakon vidljivo je kako nema promjene u odnosu na broj godina potrebnih za ostvarivanje mirovine, pa se tako ističe kako pravo na starosnu mirovinu osiguranik ima kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno najmanje 20 godina mirovinskog staža ili kada navrši 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života. Mirovinski staž na temelju kojeg se ostvaruju prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja obuhvata staž osiguranja i poseban staž, kao i vrijeme koje se računa u mirovinski staž po propisima koji su važili do stupanja na snagu ovog zakona, ako ovim zakonom nije drugačije određeno
Novim zakonskim rješenjem propisano je tko se može osigurati na dobrovoljno osiguranje, od kada se osigurava to osiguranje, kada prestaje, te tko utvrđuje status osiguranika u dobrovoljnom osiguranju.
Predviđeno je da se vrijednost općeg boda usklađuje 15. travnja svake godine, počevši od 2017. godine, prema postotku porasta prosječne bruto plaće u Federaciji u prethodnoj godini, a mirovine od 1. siječnja svake godine, prema postotku porasta indeksa potrošačkih cijena, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, osim mirovina ostvarenih u godini u kojoj se vrši usklađivanje.
Izmjene Zakona o radu
Zastupnički dom federalnog Parlamenta jučer je također usvojio i Prijedlog zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o radu. Mladen Bošković, potpredsjedavajući Zastupničkog doma (Klub HDZ-HNS) potvrdio je za naš list kako su uvaženi svi hrvatski amandmani te su zastupnici Kluba glasovali za ovo zakonsko rješenje.
Uvidom u spomenuto zakonsko rješenje o radu vidljivo je kako je konačno postignuto i poštivanje ustavne strukture Federacije u kontekstu inspekcijskih poslova te se može reći kako se sada poštuju nadležnosti koje po Ustavu i zakonima imaju županije.
Zakon
Zakon je usvojen s 53 glasa za, 20 protiv i jednim suzdržanim te će, sukladno ranije potvrđenom amandmanu stupiti na snagu 1. srpnja ove godine, naravno pod uvjetom da zakonsko rješenje dobije podršku i na Domu naroda Parlamenta Federacije koji zasjeda danas.
Pravo na starosnu mirovinu osiguranik ima kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno najmanje 20 godina mirovinskog staža ili kada navrši 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života
Federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača kazao je za Fenu kako ovaj zakon predviđa mehanizam zaštite najugroženijih i to putem najniže mirovine koja će ostati na razini od 326 maraka
Uvidom u spomenute izmjene zakonskog rješenja o radu vidljivo je kako je konačno postignuto i poštivanje ustavne strukture Federacije u kontekstu inspekcijskih poslova te se može reći kako se sada poštuju nadležnosti koje imaju županije.