Čovjek iz Neuma prije nekoliko godina na HYPO-ALPE-ADRIA BANCI čiji je dugogodišnji klijent podigao je stambeni kredit u iznosu 180.000,00 KM. Navedeni iznos bio mu je isplaćen u konvertibilnim markama, ne u švicarskim francima. Iznos kojega je trebao vratiti uz kamatnu stopu iznosio je čak 288.000,00KM. Uspio je naš uvodničar priče uredno otplatiti 260.000,00KM, no umjesto da vrati još 28.000,00 KM koliko bi iznosio logičan matematički izračun, HYPO banka, danas ADDIKO od njega traži još 100.000,00KM.
Ovo je samo jedan od tisuće sličnih scenarija s kojima se bore tisuće građana Bosne i Hercegovine, scenarij priče koja koliko god mučna i teška, najbolje povezuje razjedinjeno bosanskohercegovačko društvo. Mukom.
U muci se, kaže stara narodna, poznaju junaci. Jedan takav, vrlo je rado pristao na razgovor za Dnevnik.ba.
Kemal Kemo Duraković, poznat je svima onima koji oko vrata nose uteg famoznog „švicarca“. Bugojanac Duraković predsjednik je udruge Švicarac, udruge koja na razini Federacije okuplja sve oštećene kreditnim poslovanjem HYPO banke.
U razdoblju od 2006.-2008.godine, Duraković navodi, nastali su svi nepovoljni kreditni aranžmani ove banke prema 9802 klijenta iz BiH, 9802 ljudi kojima je nakon toga nepovratno narušena kvaliteta života i zdravlja, a zato još uvijek nitko materijalno nije odgovarao.
HYPO znala za štetnost kredita no odlučila poslovati nezakonito
„Ljudi su dizali kredite u markama, franke nije nitko vidio, bili su to većinom stambeni krediti“ – navodi naš sugovornik te dodaje kako postoje brošure HYPO banke i drugi dokumenti iz tog vremena u kojima jasno stoje predviđanja kako će CHF rasti, što navodi na zaključak da je HYPO banka svjesno dijelila nezakonite kredite i ušla u kriminalno poslovanje. Druge su pak banke u BiH, uvidjevši štetu koja bi se ovakvim kreditnim plasmanima mogla dogoditi klijenitima, ali i nezakonitosti ovakvog poslovanja, iste odmah obavijestila te izvršila konverziju valutnih klauzula iz CHF u KM-ove. Hypo je nastavila po svome.
Duraković je uvjeren, kako ova banka, čiji nasljednik pod imenom ADDIKO danas puni medijske stupce svojim uspjesima na bh tržištu, ne bi mogla toliko godina opstati na tržištu da iza nje ne stoji krupni kapital i sumnjive političko-gospodarske sprege i elite.
„Sve je jasno kada pogledamo da je osnivač HYPO banke pokojni austrijski ultrancionalist Jorg Heider koji je uspio od jedne obične male filijale u Koruškoj stvoriti megalomansko financijsko carstvo što je postalo predmet istraživanja svih tužilaštava u Europi“ – tvrdi Duraković te nastavlja kako je Heiderova smrt u automobilskoj nesreći zapravo paravan za njegovu likvidaciju od strane jedne utjecajne skupine čijih je 6 milijardi dolara netragom nestalo sumnjivim poslovanjem ove banke.
Pod pokroviteljstvom HYPO banke rođeni svi balkanski tajkuni
HYPO je bila lihvarska i kriminalna organizacija, tvrdi naš sugovornik i to između ostaloga potkrijepljuje i činjenicom da je čitava uprava ove banke u Austriji zbog lažnog prikazivanja bilance poslovanja, pranja novca, nezakonitog financiranja tajkuna i sl. ili smijenjena ili uhićena. Na robiji su tako dva predsjednika uprave HYPO banke u Klagenfurtu sa nekoliko svojih suradnika.
„Pa svi znamo da je većina današnjih tajkuna sa prostora zemalja bivše Jugoslavije nastala pomoću „donacija“ HYPO banke – navodi Kemal Duraković za Dnevnik.ba te nastavlja „nisu tu samo krupne ribe, poput Todorića i Lijanovića npr., imate primjer i iz Bugojna gdje je nepostojeća tvornica rajčica od HYPO banke dobila 4 milijuna maraka kredita, a gdje su ti novci zapravo otišli, nitko ne zna“ – zaključuje Duraković.
Austrija je problem „HYPO kompleksa“ kako je nazivana afera u ovoj zapadnoeuropskoj zemlji riješila, no Bosna i Hercegovina se još uvijek nalazi pod velikim jarmom poslovanja ove koruške financijske megalomanije.
U Republici Hrvatskoj, navodi Duraković, čak osam banaka je izdavalo ove nepovoljne kredite, u BiH samo jedna. Pa ipak, Hrvatska je uspjela donijeti Zakon o potrošačkom kreditiranju koji predviđa konverziju kredita u švicarskim francima u kune ili eure, a u BiH se još uvijek lome koplja.
„Izgleda da je HYPO banka iznad svih entitetskih i državnih institucija u BiH“ – rekao je Duraković.
Na Zakon o konverziji u FBiH se još uvijek čeka
Inače, iako je Nacrt Zakona o konverziji kredita u švicarskim francima u konvertibilne marke, na prijedlog Maria Karamatića, jednoglasno usvojen i u Domu naroda i Zastupničkom domu Federacije, na parlamentarno izglasavanje Prijedloga Zaključka ovog Zakona čime bi, kako Duraković navodi, priča bila skoro pa završena, još se uvijek čeka.
Ni iduća sjednica Parlamenta koja će se održati 14. lipnja ove godine, ne spominje ga među točkama dnevnog reda. Kemal Duraković sa udrugom Švicarac, zbog toga trenutno šalje dopise predsjednicima svih klubova Parlamenta kako bi izvršili pritisak na ovo tijelo glede donošenja prevažnog zakona za toliko bosanskohercegovačkih građana.
„Komisija sastavljena od predsjednika klubova svih stranaka zastupljenih u Parlamentu sastavljena od sedam članova, Mirza Ganić, Sanel Razić, Radoslav Luburić, Vjekoslav Bakula, Dženan Džonlagić, Hasan Muratović i Azra Hadžiahmetović, donijeli su Zaključak kojim Parlamentu predlažu usvajanje ovog Zakona u vidu Prijedloga.“
Nakon borbe udruženja Švicarac, a onda i početne zakonske inicijative Maria Karamatića, zastupnika HSS-a, a onda i navedene sedmorke predsjednika klubova zastupnika, Zakon o konverziji je skoro doveden pred gotov čin. Sada je sve na Parlamentu, na parlamentarcima pred kojima je veliki ispit pokazivanja kome su zapravo odani, građanima koji su ih birali i kojima moraju služiti ili interesima koji traju od danas do sutra. Kako to kažu političari susjedne Hrvatske, i jednu i drugu odluku, građani će znati honorirati.
Ne mogu se Fadil i Jelka zadužiti koliko banke mogu pokrasti
Za Maria Karamatića, Duraković ima samo riječi hvale, te ističe kako sada zajedno s njima čeka kao „zapeta puška“ na konačno odvijanje priče oko Zakona o konverziji, no nisu se svi tako pokazali zdušno u borbi za dužničke robove.
Dapače, oni koji su se trebali najviše boriti, Premijer Federacije Fadil Novalić, kojeg iz ogorčenja Duraković više i ne želi spominjati i ministrica financija Jelka Milićević napravili su kako kaže više štete nego koristi. Što se RS-a tiče, Milorad Dodik je nakon prvotno obećane podrške, no potom i posjete „bankara sa aktovkama“ promijenio ploču, tvrdi Duraković.
Štetu koju su nezakoniti krediti pričinili kao i nemogućnost funkcioniranja države domaći političari nastoje ispraviti, ističe Duraković, zaduživanjem, jer ono im daje nekakav kratkoročan politički opstanak, no „ne mogu se oni zadužiti, koliko banka može pokrasti“.
Fadile, oprosti
Poznata je i sms prepiska između, kako naš sugovornik kaže, Fadila Novalića i njega u kojoj Premijer priznaje kako je HYPO banka pokrala građane BiH, no da je on nemoćan jer su „pare već otišle negdje“. Duraković pak govori kako zna gdje je to „negdje“ – negdje je u inozemstvu gdje se premijer odlazi zaduživati, odnosno „gdje Fadil prosi naš pokradeni novac.“
Novac od svakog preplaćenog kredita ne završava na domaćem tržištu već u inozemnim bankama, tvrdi naš sugovornik, a onda domaća politika odlazi u različite međunarodne financijske institucije prositi zajmove koji su nastali od tih stotina tisuća preplaćenih maraka na koje onda vraćamo duplu kamatu. Jednom za vlastiti kredit, drugi put za državni.
Zato je borba protiv, kako Duraković parafrazira Karamatića, zločinačke kriminalne organizacije HYPO banke, borba i protiv nepoštene politike i kmetskog odnosa prema ljudima koje financijska elita isisava poput krpelja.
HYPO je danas promijenila ime u ADDIKO, no promjena imena ne može sprati svu ljagu i počinjen kriminal, jednako kao što marketinške kampanje i svi plaćeni mediji zajedno ne mogu promijeniti činjenicu da će jednom svemu doći kraj.
Građani čekaju isplatu milijuna maraka štete po presudama
Pitanje je samo hoće li oštećeni, obespravljeni i doslovno uništeni bh građani takvo što dočekati. Unatoč tisućama presuda donesenim u korist korisnika kredita, kojima pojedinačno HYPO banka mora vratiti i na stotine tisuća ukradenih Konvertibilnih maraka, te presude stoje u ladicama sudova u Mostaru i Banja Luci.
„Koliko bi samo lokalna zajednica, županija, entitet i država naposljetku imali koristi od obrtanja preko 150.000 maraka koje banka mora vratiti samo Ameli i Vahidu Haliloviću iz Živinica da ti novci zaista dođu u njihove ruke i ostanu u BiH, a kamoli od preko 2 milijuna KM povrata novca po presudama samo iz svibnja ove godine?“ – pita se Kemal Duraković i nada da će i Amela i Vahid i svi ostali oštećeni građani dočekati dan konačnog izvršenja pravde.
Odgovor na njegovo pitanje leži u rukama Parlamenta Federacije i svakog zastupnika posebno, HYPO banka je njihove birače oštetila, a u njihovim je rukama prilika da tu štetu sada isprave. Jedino postojanjem zakonskog uporišta, izglasavanjem Zakona o konverziji kredita sa valutnom klauzulom u CHF u KM, ovi se ljudi mogu nadati svjetlijoj budućnosti. Presuda ih je oslobodila dužničkih okova, no Zakon će im se vratiti ono što im pripada.
Izabrani zastupnici Federalnog Parlamenta imaju priliku pokazati kako njihova savjest seže iznad uskog stranačkog i nacionalnog interesa donošenjem Zakona koji među rijetkima briše sve animozitete između različitih etniciteta i ujedinjuje ljude u borbi za pravdu koja je jednaka za sve.
Dnevnik.ba
