Američki predsjednik Donald Trump stigao je u četvrtak u Varšavu na sastanak čelnika 12 zemalja posvećen jačanju trgovinske, infrastrukturne, energetske i političke suradnje na prostoru između Jadranskog, Baltičkog i Crnog mora.
“Čestitam vašim državama što su već počele s ključnim projektima koji će otkloniti prepreke i omogućiti bolji pristup energetskim tržištima i bolju energetsku povezanost. Jedan od tih projekata je i plutajući LNG terminal na hrvatskom otoku Krku”, rekao je Trump govoreći na otvaranju summita u Varšavi, na kojem su se okupili čelnici iz 12 zemalja srednje i istočne Evrope.
Trump se pritom okrenuo prema hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović, pitajući je “je li ikad čula za taj projekt, zna li sve o tome”. Hrvatska predsjednica mu je odgovorila: “da, a mogu to i izgovoriti”, aludirajući na Trumpov izgovor riječi Krk.
Trump je ovaj summit nazvao “povijesnim”, te je izrazio podršku Sjedinjenih Država ovom skupu i inicijativi koja može pomoći u stvaranju održivog i dostupnog tržišta energije i donijeti prosperitet građanima.
“Dopustite mi da u ime američkog naroda kažem da mi stojimo iza država Inicijative triju mora, podržavamo vas u naporima na stvaranju većeg prosperita, izgradnji infrastrukture i pozdravljam ovu povijesnu priliku za produbljenje ekonomskog partnerstva s vašom regijom”, rekao je.
Rekao je da Sjedinjene Države “sjede” na golemim količinama energije. “Kome god treba energije, neka samo nazove”, rekao je Trump.
Dan pred dolazak američkog predsjendika u Varšavu, Reuters je objavio da će “Trump koristiti brzorastući sektor američkog ukapljenog plina kao političko sredstvo. Ovu će inicijativu Trump početi promovirati na summitu u Varšavi, gdje će se okupiti čelnici 12 zemalja koje su jako ovisne o ruskim energentima”, piše Reuters i dodaje kako će izvoz američkog prirodnog plina pomoći da se ta ovisnost smanji.
Inicijativa triju mora zajednički je hrvatsko-poljski projekt pokrenut u ljeto 2016. na sastanku u Dubrovniku u cilju jačanja trgovinske, infrastrukturne, energetske i političke suradnje na prostoru između Jadranskog, Baltičkog i Crnog mora.
Među državama zainteresiranim za uspjeh zajedničkog energetskog projekta, nalazi se i BiH, koja je još prije nekoliko godina potpisala konkretne ugovore vezane za LNG na Krku.
Taj projekat u Hrvatskoj realizira državna kompanija Plinacro a na temelju do sada prikupljenih informacija i pisama namjere ,Plinacro računa na početni kapacitet terminala od 4 do 5 milijardi m3 plina. Zamišljeno je da se terminal projektira tako da su moguća modularna proširenja i povećanje kapaciteta u skladu sa širenjem tržišta.
“Slobodna Bosna ” ranije je pisala da je Plinacro potpisao preliminarne ugovore s BH Gasom o gradnji triju plinskih interkonekcija. Jedna je locirana kod Slavonskog Broda prema Zenici, druga kod Bihaća, a treća kod Zagvozda i Imotskog prema Posušju ili od Ploča prema Mostaru. Zasad ta opcija ima veću šansu za realizaciju i ta bi mogla biti prva s čijom gradnjom bi se krenulo jer nekoliko tvrtki na području Mostara ima interes za plin, a u planu je i termoelektrana na plin pokraj tog grada.
Za plinifikaciju Hercegovine i otvaranje novog dobavnog smjera za prirodni plin, osobiti je zainteresiran Aluminijski kombinat Mostar, koji je ranije planirao izgradnju plinske elektrane, kako bi oborio previsoke cijene električne energije koju najčešće mora uvoziti zbog manjka kapaciteta Elektriprivrede HZHB. Naime, od sve tri elektriprivredne kompanije u BiH, samo Elektroprivreda HZHB nema ni jednu termoelektranu (na ugalj ili na plin) tako da proizvodi električnu energiju isključivo iz hidropotencijala koji je promjenjiv jer ovisi o vremenskim prilikama.
Projekt LNG terminala za otoku Krku finansira se iz Instrumenta za povezivanje Evrope (CEF), a odluka o tomu donesena je u februaru na sastanku Koordinacijskog odbora CEF-a kada je Hrvatskoj Evropska komisija odobrila 102 miliona eura nepovratnih sredstava za ovaj projekat.
Inače, projekt izgradnje prihvatnog terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku proglašen je strateškim investicijskim projektom od važnosti za Republiku Hrvatsku te se nalazi na listi projekata od zajedničkog interesa Evropske Unije.