Home Gospodarstvo Može li BiH vratiti poziciju regionalnog lidera u proizvodnji i izvozu električne...

Može li BiH vratiti poziciju regionalnog lidera u proizvodnji i izvozu električne energije

SHARE

Jeli 17 milijuna KM godišnjih poticaja za energetiku dovoljno da BiH bude regionalni lider po proizvodnji i izvozu električne energije?

Prema podacima Zavoda za statistiku FBiH za prvih deset mjeseci 2017. g. u Hrvatsku smo izvezli 90,5 milijuna KM vrijednosti električne energije, ali je uvezeno 102,5 milijuna KM. Električnu energiju uvozili smo i iz Slovenije, i to u vrijednosti od 19,5 milijuna KM. Slična je situacija i kada je riječ o susjednoj Srbiji, u koju smo izvezli električne energije u vrijednosti od oko 63 milijuna KM, ali i uvezli oko 68 milijuna KM.

U 2017. g. iz BiH su se najviše izvozili dijelovi sjedišta, legure aluminija, električna energija te koks. Najviše smo uvozili dizelsko gorivo, kameni ugalj, električnu energiju i lijekove. Dakle, električna energija je jedna od oblasti privrede koju najčešće i izvozimo, ali i uvozimo.

U skladu s rezultatima Analize proračunskih poticaja gospodarstvu u BiH u 2015. g. koju je izradio Institut za razvoj mladih KULT, energetika je najperspektivnija grana privrede. Za ovu oblast izdvojilo se nešto više od 17 milijuna KM. U energetskom sektoru prema stavovima ispitanih bh. privrednika najperspektivnija je oblast hidroenergetike, nakon čega slijede obnovljivi izvori energije, rudarstvo, termoenergetika i sektor nafte i gasa. Najzastupljenija podoblast energetike u poticajima za privredu je hidroenergetika s 56%, a zatim oblast drugo s 43% koja uključuje: obradu kamena, ulaganje u sistem vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda, podršku radu centra za energetsku efkasnost. Obnovljivi izvori energije čine 1% poticaja za oblast energetike, dok izdvajanja za termoenergetski sektor i industriju nafte i gasa nije bilo u 2015. g. Za rudarstvo se izdvojilo manje od 1% sredstava.

Iako je energetika prepoznata kao najperspektivniji sektor, tek je na petom mjestu po dodjeli poticajnih sredstava od strane institucija vlasti na svim nivoima. Nakon poljoprivrede koja sudjelujee s 40% poticajnih sredstava, industrije i usluga s 20%, razvoj poduzetništva i obrta s 10%, u poticajnim sredstvima na petom mjestu nalazi se energetika, s 8% sredstava, odnosno s nešto više od 17 milijuna KM.

Bosna i Hercegovina je bila sinonim u bivšoj Jugoslaviji i šire za proizvodnju i izvoz električne energije. Točnije, bili smo regionalni lider u proizvodnji i prodaji električne energije – bili, sve do nedavno. Međutim, BiH više nije regionalni lider u proizvodnji i prodaji električne energije, navode iz Instituta za razvoj mladih KULT.