Čak četiri od deset slučajeva oboljenja od raka mogla bi se spriječiti kada bi ljudi promijenili svoj životni stil i smanjili unos alkohola, pazili na težinu, prestali pušiti i štitili se od sunca, pokazalo je novo istraživanje, piše Guardian.
Podaci istraživanja britanskog Centra za karcinom (CRUK) pokazuju da se 2.500 slučajeva raka sedmično može izbjeći te navode duhanski dim kao vodeći faktor kod razvoja bolesti koji je odgovoran za više od 15 posto svih oboljenja.
– Kad se govori o bolestima povezanim s pušenjem, više od polovine otpada na rak pluća, no tu su i ostale bolesti vezane uz konzumaciju duhana poput raka mjehura, jednjaka i crijeva – kaže dr. Katrina Brown, autorica studije.
I dok se broj pušača u Velikoj Britaniji svake godine smanjuje za oko jedan posto, naučnike zabrinjava debljina i sve širi struk kod većine populacije što je drugi najčešći (6,3 posto) uzrok raka koji se također može spriječiti.
Tim naučnika se nada da će vlada naučiti nešto iz uspješnih mjera za smanjenje pušenja poput zabrane oglašavanja duhanskih proizvoda, posebnih poreza i pakiranja cigareta sa slikama oboljelih, te predlažu zabranu oglašavanja junk hrane prije 21 sat i pozivaju proizvođače da pronađu nove recepte koji bi sadržavali manje soli, šećera i ostalih sastojaka koji debljaju.
Međutim, naučnici upozoravaju da je također potrebno promijeniti stav javnosti o opasnostima debljine koju se već naziva “novim pušenjem.”
– Ljudi debljinu sve češće prihvataju kao nešto normalno. No, moramo postići drugačiji dogovor o tome šta je normalno i prepoznati izazove s kojima se svako od nas susreće – kaže profesorica Linda Bauld koja je obavila bihevioralno istraživanje za CRUK.
Posljednja kampanja CRUK-a, koja je naglasila vezu između debljine i razvoja raka, optužena je za sramoćenje osoba s prekomjernom težinom, ali profesorica Bauld kaže kako je njihov cilj bio podići svjesnost ljudi o povezanosti raka i debljine na više od 15 posto koliko iznosi sada.
Tim kaže da je stopa preživljavanja karcinoma sve veća, no povećava se i broj novooboljelih za čak sedam posto u posljednjih deset godina.
Uzevši u obzir starenje populacije, pretpostavlja se da će se broj oboljelih povećavati brzinom od dva posto svake godine. Novo istraživanje objavljeno u Britanskom časopisu za rak, temelji se na više različitih izvora, uključujući ispitivanje provedeno na nacionalnom nivou, registru oboljelih od raka i analizi podataka iz prijašnjih studija.
Rezultati pokazuju da su konzumiranje alkohola, prehrana siromašna vlaknima i infekcije uzrokovane HPV-om krivi za tri posto slučajeva oboljenja od raka, dok su izloženost otrovnim tvarima na poslu, poput azbesta i UV zračenja odgovorni za još četiri posto oboljenja.
Zagađenje zraka, procesuirana hrana, hranjenje novorođenčadi formulom umjesto majčinim mlijekom te izloženost radijaciji, krivi su za oko dva posto oboljelih.
Dobijeni podaci uzeli su u obzir preklapanje različitih aspekata životnog stila i dokazanih uzročnika karcinoma.
– Ovdje se radi o tome što svako od nas može učiniti da smanji rizik od obolijevanja. Ne možemo reći da je neko ko ne puši sto posto siguran da neće dobiti rak, niti da će obavezno dobiti rak ako puši jer razvoj bolesti ovisi o puno različitih faktora – kaže Sir Harpal Kumar, predsjednik CRUK-a.
Naučnici su ustvrdili da broj slučajeva raka koji su se mogli spriječiti različit u raznim dijelovima Velike Britanije: u Škotskoj se moglo spriječiti 41,5 posto oboljenja, a u Engleskoj 37,3 posto. Tu razliku Brown pripisuje društveno-ekonomskim faktorima koji utječu na stil života.
Što se tiče razlika vezanih uz spol, kod muškaraca je udio oboljenja koja su se mogla spriječiti nešto viši nego kod žena što ima veze s faktorima stila života poput pušenja.
Naime, muškarci su češće pušači. Međutim, neki drugi faktori poput prekomjerne težine i uživanja alkohola su odgovorni za veći postotak obolijevanja kod žena, vjerovatno zato što se baš ti oblici raka češći kod ženske populacije.
Postotak karcinoma povezanih s prekomjernom tjelesnom težinom iznosi 6,3 posto, dok je 2011. iznosio pet posto. To povećanje naučnici pripisuju povećanju broja oblika karcinoma za koje se sada zna da su povezani s debljinom. Debljina je sada povezana s ukupno 13 različitih oblika raka, uključujući rak dojke, bubrega, crijeva i maternice.
Ipak studija ima neka ograničenja jer je temeljena na ličnim izjavama ispitanika koje su podložne greškama, a neki podaci mogu biti i nekoliko godina stari.
No, Kumar kaže kako se moramo pokrenuti:
– S mnogima od štetnih oblika ponašanja ljudi počinju prilično rano, pa se zbog toga i s problemima moramo suočiti što ranije.