Home Društvo Korupcija u zapošljavanju: Rekli su mi da sam najbolja, ali da je...

Korupcija u zapošljavanju: Rekli su mi da sam najbolja, ali da je mjesto već rezervirano

SHARE

Selma Karić iz Gračanice završila je medicinsku školu odličnim uspjehom. Nakon mature, prijavila se na zavod za zapošljavaje, ali i počela javljati na brojne natječaje, piše Žurnal.

Kako Gračanicu često zovu i “čaršijom od posla” Selma je očekivala da će posao naći relativno brzo. Ali dvije godine nije uslijedio čak ni poziv na razgovor:

Tijekom tog razdoblja počela sam pratiti oglase na portalima, gdje sam i našla jedan posao, mislila sam – savršen za mene. Neću spominjati o kojoj je tvrtki riječ. Mojoj sreći nije bilo kraja kada su me pozvali na razgovor. Svi kandidati su bili sigurni da će mene primiti. Ipak, uslijedio je šok jer su mi rekli da, iako sam najbolja, posao neću dobiti zato što ne mogu “iskvariti” posao jednoj djevojci jer se znaju. E to je naša država, i tako se jedino posao može dobiti“,  ogorčena je.

Selma, nažalost, nije usamljen slučaj. Ovakva situacija mlade navodi na korupciju ili ih tjera van iz BiH. Selma je odlučila otići:

Na žalost, to nije bilo moje posljednje loše iskustvo. U jednoj tvrtki sam prošla obuku, da bi me na kraju nazvali i rekli da jednostavno nemaju potrebu za još jednom radnicom. I zbog takvih ljudi odlučila sam ostaviti ne samo državu, ona me ne boli, nego i roditelje, sestre, muža, obitelj. Idem gdje će mi biti bolje, a možda tad steknem i kakvo poznanstvo ili koju tisuću, pa i ja na ‘pošten’ način dobijem radno mjesto u “čaršiji od posla’”.

Mladi ljudi u BiH svakodnevno se susreću sa problemima pri zapošljavanju, kao što su lažni natječaji za posao i nepotizam. Uprkos svim prijavama i naporima da se ovaj problem riješi, je li moguće boriti se protiv ovoga u Bosni i Hercegovini?

Prema podacima Agencije za statistiku, stopa nezaposlenosti u BiH 2017. iznosila je 20,5 posto (18,9 posto za muškarce i 23,1 posto za žene). Više od 73 posto nezaposlenih ima završenu srednju školu, slijede nezaposleni s osnovnom školom ili nižim obrazovanjem 14,6 posto, te osobe sa završenim akademskim obrazovanjem 11,9 posto.

Loše iskustvo ima i Merima Mamela iz Sarajeva. Po struci je građevinska tehničarka i prijavljivala se na razne natječaje ali bezuspješno:

“Pronašla sam oglas za posao. Na oglasu je pisalo da za poziciju nije bitan spol, tj. mogu aplicirati i muškarac i žena. Nisu tražili ni iskustvo. Na razgovoru je prošlo sve dobro. Ubrzo je došla odbijenica. Bila sam poprilično razočarana i vjerujem da je to radno mjesto već bilo obećano nekome”.

Merima kaže da je ovo standardna situacija u BiH, s obzirom da ni ona ni njena obitelj nisu stranački oprijedeljeni pa će samim tim teže naći posao.

Korupcija u zapošljavanju je sigurno svugdje zastupljena, počevši od obrazovnih, zdravstvenih institucija pa čak onih najnižih ali i najvišeg razina.

Sa ovim problemom su itekako upoznati i u Transparency Internationalu:

Sve veći broj prijava koje pristižu u TI BiH se odnosi na zapošljavanje u sektoru obrazovanja, a javne ustanove niže razine i javna poduzeća su sigurno najranjivija zbog nedostatnih procedura i velike diskrecije koja se ostavlja rukovoditeljima da biraju tko će biti zaposlen”, kažu za Žurnal u TI.

Prijave koje primaju posljednjih godina najčešće, u više od jedne trećine slučajeva, odnose se na koruptivne prakse u vezi sa postupcima zapošljavanja u javnom sektoru, što obuhvata organe uprave u užem smislu, javne ustanove, javna poduzeća… Građani se najčešće žale da su natječaji unaprijed namješteni, da su primijetili očite nedostatke, da nemaju pristup informacijama u vezi s natječajnom dokumentacijom i sl. Ishodi takvih prijava su različiti, a ako se prijave odnose samo na materijalne okolnosti, tj. na sumnje da su unaprijed poznati izabrani kandidati to je najčešće teško dokazati u postupku pravne zaštite.

Kome se mogu prijaviti “namješteni oglasi za posao”, to ovisi od toga radi  li se o natječaju u državnoj službi, javnom poduzeću ili javnoj ustanovi, ali i od ozbiljnosti počinjene nezakonitosti. Sudionici takvih natječaja se uglavnom mogu obratiti inspekcijskim ogranima, pravobranitelju, a ako se radi o ozbiljnijim povredama i samim tužiteljstvima podnoseći krivičnu prijavu. Stav naše organizacije je da sve prijavitelje ohrabrujemo da koriste pravna sredstva koja im stoje na raspologanju, a ako su i sami bili kandidati u javnim natječajnim procedurama i imaju sumnje ili dokaze o nepravilnostimam, da obavezno pokrenu postupak pravne zaštite“, pojašnjavaju iz TI BiH, prenosi Pogled.ba