Home Društvo Metković trebao dobiti uređaj koji bi možda spasio dječaka. Evo tko je...

Metković trebao dobiti uređaj koji bi možda spasio dječaka. Evo tko je stopirao

SHARE

Dom zdravlja Merković na raspolaganju nema POC (Point of Care) testiranje (testiranje na mjestu gdje se bolesniku pruža skrb) kojim se određuju markeri iz krvi i upućuju na upalno stanje u organizmu.

Ovisno o modelu, ovaj uređaj može analizirati od jednog pa do 30 parametara, a u slučaju dječaka Gabrijela Bebića, vadio bi mu se parametar CRP-a koji bi otkrio upalu te sumnju na sepsu, budući da u slučaju kad je CRP jako povišen, kako su za Index.hr objasnili liječnici, on upućuje na sepsu.

Index doznaje da je Grad Metković ovaj uređaj htio donirati DZ-u Metković, no to je stopirano od strane Hrvatske komore medicinskih biokemičara koja se tome usprotivila i rekla da bi se “izrada analize CRP-a u liječničkim ordinacijama mogla svrstati u rang nadriliječništva”.

Ravnatelj Doma zdravlja Metković Mihovil Štimac za Index je rekao da je postojala inicijativa majki iz Metkovića da se aparat za mjerenje CRP-a uzme za rad u pedijatrijskoj ambulanti, no da je to suprotno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti.

“Grad Metković je htio donirati uređaj, no Hrvatska komora medicinskih biokemičara je bila protiv toga da se posao koji pripada njima radi u ordinaciji”, rekao je Štimac za Index.

“Naš Dom zdravlja jako je udaljen od bolnice i preko tjedna laboratorij radi do 19, a vikendom ne”

Index je dobio prepisku između DZ Metković i Hrvatske komore medicinskih biokemičara.

“Uvidom u Pravilnik o načinu obavljanja medicinsko- biokemijske djelatnosti u liječničkim ordinacijama od 16.3.2005. godine razvidno je da među navedenim pretragama koje se mogu obavljati u ordinacijama nema spomenutog CRP-a. Također u pravilniku piše da se dodatne pretrage mogu uvoditi sukladno preporukama Hrvatske komore medicinskih biokemičara.

Moje pitanje je da li mi onda uopće smijemo obavljati ponekad analizu CRP-a na tom uređaju u našoj ordinaciji. Za napomenuti je da je naš Dom zdravlja jako udaljen od bolnice i preko tjedna naš biokemijski laboratorij radi od 7-19, ali u subotu popodne i nedjelju ne radi uopće, a najbliža bolnica nam je Dubrovnik koji je udaljen 100 km, zato bi nam u to vrijeme valjalo da možemo napraviti CRP da nam pomogne u korelatu s kliničkim statusom procijeniti je li bakterijsko ili virusno oboljenje”, stoji u upitu DZ-a Metković upućenom Hrvatskoj komori medicinskih biokemičara upućenom u svibnju ove godine.

“Izrada analize CRP u liječničkim ordinacijama mogla bi se svrstati u rang nadriliječništva”

Predsjednica Hrvatske komore medicinskih biokemičara dr. Ljiljana Mayer odgovorila im je da “trenutni podzakonski propis koji regulira navedenu materiju na vrlo jasan način isključuje mogućnost upotrebe CRP analizatora u liječničkim ordinacijama primarne zdravstvene zaštite”. ”U protivnom bi se izrada analize CRP u liječničkim ordinacijama mogla svrstati u rang nadriliječništva”, dodala je.

Navodi kako Pravilnik o načinu obavljanja medicinsko-biokemijske djelatnosti u liječničkim ordinacijama propisuje način obavljanja medicinsko-biokemijske djelatnosti u liječničkim ordinacijama.

“Liječnik može samostalno u ordinaciji provoditi medicinsko-biokemijske pretrage koje se temelje na vizualnoj procjeni. Radi se jednostavnim kvalitativnim i semikvantitativnim pretragama koje se koriste za probiranje, kontrolu i praćenje bolesti te postavljanje radne dijagnoze:

glukoza u krvi (test traka), okultno krvarenje u stolici, mikroskopski pregled perianalnog otiska (ljepljivim celofanom), mikroskopski pregled stolice na parazite (nativan preparat), albumin u mokraći (test traka), test na trudnoću, troponin T u krvi (test traka), ovulacijski test, laktati u krvi, sredstva ovisnosti u mokraći.

Kvalitativna analiza mokraće: Fizikalni pregled mokraće, kemijski pregled (test traka), mikroskopski pregled sedimenta mokraće”, stoji u odgovoru dr. Ljiljane Mayer.

Radi se novi Pravilnik o načinu obavljanja medicinsko-biokemijske djelatnosti izvan laboratorija

Navodi i kako je trenutno u postupku rad na novom prijedlogu Pravilnika o načinu obavljanja medicinsko-biokemijske djelatnosti izvan medicinsko-biokemijskih laboratorija koji bi proširio broj pretraga, ali uz nadzor suradnog magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine i poštovanje pravila dobre stručne prakse uključujući unutarnju i vanjsku procjenu kontrole kvalitete.

Naime, kad je ministar zdravstva bio Dario Nakić, Ministarstvo zdravstva je u listopadu 2016. godine na javno savjetovanje uputilo Pravilnik o izmjeni pravilnika o načinu obavljanja medicinsko-biokemijske djelatnosti u liječničkim ordinacijama. Po tom Pravilniku liječnici bi u svojim ordinacijama mogli izvaditi kompletnu krvnu sliku i CRP, a koji upućuje na upalno stanje, između ostalog na sumnju na sepsu (kod koje je CRP izrazito povišen), a koju je dobio preminuli dječak Gabrijel Bebić.

Brojne ambulante po zagrebačkim domovima zdravlja koristile uređaj

I dok se Hrvatska komora medicinskih biokemičara protivi tome da se u ordinacijama vadi CRP, jer je to, kako navode, protivno zakonu, pouzdano znamo da su brojne ambulante po zagrebačkim domovima zdravlja imale taj uređaj i koristile ga.

Inače, u Infektološkom glasniku Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, Oktavija Đaković-Rodeare napisala je rad na temu (POC) testiranja u dijagnostici infektivnih bolesti.

U njemu navodi da se razvojem tehnologija laboratorijskih testova posljednjih godina značajno povećao broj dostupnih testova za dijagnostiku infektivnih bolesti koji se mogu izvoditi izvan laboratorija: uz bolesničku postelju, u ambulanti, savjetovalištu i drugim nelaboratorijskim uvjetima.

Takav oblik testiranja naziva se, piše, point-of-care (POC) testiranje – testiranje na mjestu gdje se bolesniku pruža skrb. POC testiranje je laboratorijsko ispitivanje koje se provodi jednostavnim sustavom mjerenja načelno izvan laboratorija u zdravstvenim ustanovama za bolničke i izvanbolničke bolesnike.

Objašnjava kako POC testiranje provodi osoblje koje nema primarnu laboratorijsku osposobljenost i nema iskustvo u laboratorijskoj medicini (medicinske sestre i tehničari, liječnici), a da je prije uvođenja POC testiranja neophodno evaluirati potrebu i svrhu uvođenja ovih testova kao zamjene za rutinski laboratorijski rad.

Potrebno je, navodi, definirati broj testiranja, metodu i cijenu kao i tko će i za koju namjenu koristiti POC testove te kada i kako će se testiranje izvoditi.

“POC testiranje potrebno ako rezultat izravno utječe na odluku o daljnjem postupku s bolesnikom”

“Uvođenje POC testiranja ne smije biti stihijsko. POC testiranje treba planirati u dogovoru s nadležnim laboratorijem koji će provoditi kontrolu kvalitete rada.

Osoblje koje će raditi testiranje treba prethodno dobro educirati. Iako se radi o jednostavnim testovima, svako testiranje mora zadovoljavati pravila dobre laboratorijske prakse budući da se ne radi o tzv. kućnim testovima, već o testovima rezultate kojih treba priopćiti bolesniku i adekvatno sačuvati.

POC testove ima smisla raditi samo ako rezultat izravno utječe na odluku o daljnjem postupku s bolesnikom. Neispravno korištenje POC testova predstavlja rizik za bolesnika, a istovremeno predstavlja dodatni povećani trošak zdravstvene skrbi. Jedino primjena klinički evaluiranih testova odobrenih za korištenje može značajno unaprijediti kvalitetu obrade bolesnika u cilju dobivanja što bržeg i točnijeg nalaza koji će usmjeriti daljnji postupak, a ujedno smanjiti troškove dijagnostičke obrade”, stoji u članku koji je objavljen u Infektološkom glasniku.