Tipičnoj južnjačkoj ljepotici nije mogao odoljeti niti jedan pripadnik kriminalnog miljea, zbog čega je zaradila epitet kraljice mafije.
Za Virginijom Hill, nepokolebljivom priležnicom talentiranom za kriminalne poslove, ludovali su svi mafijaši, a jednog je čak i smotala oko malog prsta – mafijaša iz obitelji Genovese i osnivača Las Vegasa Bugsya Siegela.
Virginia je rođena u Alabami u obitelji s jedanaestero djece. Njen otac bio je farmer sklon nasilju, a kada je jednom prilikom vidjela kako tuče njenu majku, uzela je tavu pune vrele masti i zaprijetila mu je da će ga spaliti ako ikad više takne ikoga od njih.
U Chicagu postaje ljubavnica moćnog gangstera
Još kao tinejdžerica, Virginia je očito znala što želi u životu. Sa 17 godina napušta školu i odlazi u Chicago u potrazi za novcem i lagodnim životom. Tamo mijenja mnogo poslova pa je tako radila kao konobarica u otmjenom restoranu.
Tamo je upoznala gangstera Josepha Epsteina i postala njegova ljubavnica. U njegovoj nadležnosti bila su klađenja na konjskim utrkama u Chicagu, a Virginija je upravo preko njega ušla u svijet reketarenja, pranja novca, prijevara i kockanja.
“Kad ti jednom ta djevojka uđe pod kožu, to je kao rak. Neizlječivo”, kazao je Epstein jednom prilikom kada je opisao njihov odnos.
Oralnim zadovoljavanjem do kraljice mafije
Pod kožu je ušla i mafijašima Franku Costellu, Franku Nittiju, Tonyju Accardi, a u seksualne odnose s pripadnicima organiziranog kriminala upuštala se samo iz čistog interesa. Bila je, između ostalog, popularna i po vještini u oralnom seksu, pa je tako, navodno, na jednoj božićnoj zabavi oralno zadovoljila Charlesa Fischettija pred gostima i njegovom ženom.
Kada ju je jedna šokirana žena zbog tog čina nazvala kurvom, Virginia ju je zgrabila za kosu, ošamarila i rekla joj da ne radi ništa što već ona nije radila te da na njoj ne vidi dijamante. Tada je zaradila titulu “kraljice mafije” zbog svog nepokolebljivog stava.
No, od svih mafijaša jednom se naročito zavukla pod kožu i to Benjaminu Bugsyju Siegelu, o kojem je 1991. snimljen film “Bugsy” koji, između ostalog, dočarava i njihov odnos. On je, naime, potjecao iz obitelji židovskih imigranata u Brooklynu. Odrastao je u četvrti u kojoj je vladao kriminal u kojem su prednjačile irske i talijanske bande.
Fatalan susret Bugsya i Virginije
U tinejdžerskoj dobio je počeo iznuđivati novac od trgovaca koji su prevozili sitnu robu na kolicima po ulicama njujorškog Lower East Sidea, a nakon susreta s Meyerom Lanskyjem bavi se krijumčarenjem alkohola te ulazi u svijet reketarenja i kocke.
Susret Bugsya i Virginije je bio fatalan. Hladnokrvni ubojica vrlo brzo je opčinio Virginiju koja je tada bila u Hollywoodu, kamo je otišla u nadi da će postati filmska zvijezda. Zbog divlje naravi i glamuroznog izgleda postaju upečatljiv par, a 1945. sele u Las Vegas gdje Bugsy odlučuje ostvariti svoj san i izgraditi kockarsku meku.
Tada počinje gradnja Flamingo Hotela i kasina financirana novcem istočnog kriminalnog sindikata ustrojenog tijekom dvadesetih godina 20. stoljeća.
Sumnjali da kradu mafijaški novac
No gradnja nije tekla kako je bilo planirano. Troškovi su se povećali, a sumnjalo se da Virginia i Bugsy kradu dio mafijaškog novca i prebacuju ga na tajne račune u švicarskim bankama, s obzirom na to da je Virginija tada često putovala u Ženevu.
Hotel se otvara u jesen 1946., a financijski gubici su se nastavili. Hotel se zatvorio u veljači 1947, a u ožujku iste godine se ponovno otvara i počinje stvarati profit. Unatoč tome, u ljeto 1947. Bugsy je likvidiran u Beverly Hillsu u ljubavnom gnijezdu njega i Virginije.
Nitko nikad nije optužen za Bugsyjevo ubojstvo, a slučaj je ostao neriješen. Virginia 1951. dobiva sudski poziv da svjedoči pred ročištem. Na suđenju je zanijekala saznjanja o organiziranom kriminalu. Kada su joj istražitelji skrenuli pažnju na skupocjene stvari, Virginija im je odgovorila kako ih je dobila od ljubavnika jer su cijenili njene seksualne vještine.
Sumnjivo samoubojstvo
Ostatak života Virginia provodi u Europi jer je, poput Ala Caponea bila je optužena za utaju 161 tisuću dolara poreza. Umrla je 1966. od predoziranja tabletama za spavanje, u blizini Salzburga, u dobi od 49 godina.
Prema biografiji Andyja Edmondsa “Tajni život Mob kraljice Virginije Hill”, njeno samoubojstvo je bilo sumnjivo. Njeno tijelo je tijelo pronađeno na otvorenom, u blizini potoka, dva dana nakon što se susrela s bivšim ljubavnikom i bivšim šefom obitelji Genovese Joeom Adonisom, koji ju je navodno otpratio kući s dvojicom svojih tjelohranitelja.
Austrijski mediji, nagađali su da je pokušala ucjenjivati svojim znanjem o talijansko-američkoj mafiji i meksičkim kartelima, piše 100posto.hr
