Drastično kršenje ograničenja brzine i neprilagodba brzine uvjetima na cesti, s minimalnim rizikom kažnjavanja, izravan su i neizravan uzrok gotovo svake nesreće u kojoj sudjeluje motocikl
Željko Marušić, prometni stručnjak
Sinoć oko 22:50 je na zapadnom dijelu Ilice u Zagrebu u sudaru automobila i motocikla poginuo motociklist, a danas oko 14:30 na Jadranskoj magistrali, u mjestu Promajna, nakon slijetanja s ceste poginuo je motociklist. Tako su u protekla tri dana, uključujući i dvoje poginulih u Rugvici, u sudaru motocikla i kombija popeo na četiri. To je dramatično u vremenima potpuno neprimjerenim vožnji motocikala.
Posljedica je to i klimatskih promjena, ali i neosporne činjenice da je praktički svaki vozač motocikla, po Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, u svakoj vožnji u barem dva prekršaja: po čl. 51. st. 1, za neprilagodbu brzine uvjetima (poseban problem u zimskim mjesecima, čemu upravo svjedočimo) i po čl. 54. za vožnju nedopuštenom brzinom, Brzinsko prekoračenje je često drastično, za više od 50 km/h, za što je po stavku 2 tog članka kazna do 1990 eura, uz oduzimanje vozačke dozvole do 6 mjeseci. Time taj teški prekršaj postaje i kazneno djelo Obijesna vožnja, Kazneni zakon, čl. 226.
To je, izvjesno bio slučaj u sve tri tragične nesreće, jer mlade osobe na snažnim motociklima ovih dana najčešće ne voze zbog potrebe, nego hira. Pa ne ide se zimu u školu jurnjavom na sportskom motociklu, kao u nesreći u Rugvici, a rasvjetljavanju uzroka nesreće u Ilici, za koji policija traži svjedoke (zašto na toj dionici blizu kompleksa Policijske uprave zagrebačke ne postoje kamere?!) može poslužiti komentar osobe cerat_1 na 24sata.hr”… nažalost vidio sam ovaj sudar, tj 50 metara prije je motor proletio pokraj mene. Na dionici s ograničenjem 50 izvjesno je to bilo više od 100. Opako, vjerojatno ušavši u područje Obijesne vožnje, jurio i motociklist koji je danas poginuo na Jadranskoj magistrali, državnoj cesti D8, u Promajni.
Drastično prekoračenje brzine izravan je, kao u Promajni, ili neizravan uzrok prometne nesreće. Vozač kombija u Rugvici nije propustio motocikl, jer nije mogao ni očekivati da će u uvjetima otežane vidljivosti iz suprotnog smjera dojuriti slabo vidljiv motocikl (vozač automatizmom često promatra realno dolazno područje), prednji desni dio kombija uništiti kao da ga je pogodio kamion i teško ozlijediti suvozačicu (ukazuje na visoku troznamenkastu brzinu). U Ilici se vozač osobnog automobila, izvjesno i samo formalno, pogrešno prestrojio, jer nije vidio, a vjerojatno nije ni mogao vidjeti da mu sa stražnje ‘dolijeće’ motocikl. A rizik da će biti uhvaćeni u prekršaju i kažnjeni je ‘nula’!
Vozač sportskog motocikla jureći zapadnim dijelom Ilice u Zagrebu dobro je znao da je radarska kamera za mjerenje brzine 1,2 km zapadno, na kraju Ilice, a dodatna na sličnoj udaljenosti u Aleji Bologna. Između je mogao voziti koliko sportski motocikl može potegnuti i da se nije desila tragična nesreća, za njegovu jurnjavu bi znali tek uključeni sudionici u prometu. A mnogi vozači motocikala skidaju ili skrivaju registarsku oznaku, kako bi mogli nesmanjenom brzinom projuriti i kod fiksnih radarskih kamera.
Policija bi trebala početi ozbiljnije obuzdavati i kažnjavati teške brzinske prekršaje motociklista, a usto bi se dodatnim i progresivnim premijama obveznog osiguranja za rizične okolnosti (vozač-vozilo-prometnica) demotivirale nerezonske zimske vožnje sportskih motocikala na istrošenim ljetnim gumama.
Zbog toga bi trebalo uvesti sljedeće mjere:
1. Pravo prvenstva prolaza oduzima se vozaču motocikla koji počini prekršaj po Zakonu o sigurnosti prometa na cestama čl. 54. st. 2 ili kazneno djelo Obijesna vožnja, Kazneni zakon, čl. 226.
2. Za motocikliste do 24 godine treba uvesti odredbu Mladi vozač, s ograničenjem snage motora na 20 kW (27 KS), privremenom vozačkom dozvolom (trajna bi se izdavala nakon 24. godine ako ne bi skupili 6 kaznenih bodova) i nultu toleranciju na alkohol.
3. Za razdoblje od 15. studenoga do 15 travnja uvesti dodatnu osiguravateljsku premiju za svaku regiju, ovisno o povećanju rizika prometne nesreće te progresivnu sa snagom motora.
4. Intenzivirati kontrole brzine motocikala, postavljanjem radarskih kamera i policijskih patrola sa specijaliziranom opremom i postupcima za hvatanje i zaustavljanje prebrzih motociklista.
5. Za skrivanje ili uklanjanje tablice, u svrhu onemogućavanja njenog snimanja policijskim uređajima kažnjavati oduzimanjem motocikla, bez obzira tko je vlasnik i oduzimanjem vozačke dozvole
DOBRO JE ZNATI
Vožnja na motociklu zimi je 20 puta pogibeljnija nego u automobilu
Koliko su vozači i suvozači na motociklima ugroženiji od onih na četiri kotača pokazuje usporedba njihovog udjela u prometu i stradavanjima. Ako se uračunaju ukupno prevezene osobe i ukopno prijeđeni kilometri, promet na dva kotača sudjeluje tek s oko jedan posto, a stradalih je gotovo petina. Dakle vožnja na dva kotača nije 20 posto, nego 20 puta rizičnija! Dvije tisuće posto, posebice na skliskoj cesti i pri lošoj vidljivosti.
Sve što je rizično na četiri kotača, višestruko je opasnije na dva. Dodir među automobilima često završava bez većih posljedica, a svaki dodir s motociklom u vožnji može završiti tragično. Motociklisti su neusporedivo izloženiji rizicima skliske ceste, a pogibeljno može biti i malo šljunka. Iako lakše izbjegavaju frontalni sudar, to je manje važno od prethodnoga.
A kad se nesreća ili pad dogodi, počinje pakao za motocikliste (posebice suvozače), jer nisu zaštićeni karoserijom, zaštitnim pojasevima i zračnim jastucima. Tada može pomoći kvalitetna kaciga i zaštitna odjeća, a nažalost pri previsokim brzinama to ne može spriječiti teške i tragične ishode za osobe na motociklu.
